BANJALUKA – Privredna komora RS nije zadovoljna mjerama predviđenim radnom verzijom ekonomske politike za narednu godinu, jer podrazumijevaju prevelika fiskalna zahvatanja iz privrede, rekao je danas predsjednik Privredne komore RS Borko Đurić.

“Očekivali smo da će u ovim mjerama više mjesta naći načini smanjenja potrošnje i povećanja efikasnosti državne uprave, jer bi se time stvorio povoljniji ambijent za poslovanje”, rekao je Đurić na javnoj raspravi o dokumentu “Ekonomska politika RS za 2011. godinu”.

On je istakao da bi se na taj način proširila osnova zahvatanja iz privrede, umjesto što se pristupilo povećanju fiskalnih stopa, dodajući da su predstavnici Privredne komore imali jedinstvene primjedbe na predviđeno povećanje stopa doprinosa i ukidanje neoporezivog dijela poreza na dohodak.

“Nijedna od država u okruženju nije se odlučila za zahvatanja iz privrede, već za iznalaženje načina da se privredi pomogne i smatramo da će ovo otežati poslovanje subjektima u RS”, rekao je Đurić.

Prema njegovim riječima, privrednici su dobili uvjeravanja od Vlade da je riječ o radnom materijalu i da će se učiniti sve da se udovolji njihovim zahtjevima da se ta zahvatanja svedu na minimum ili da se eliminišu.

“Naravno, znamo da se sva predviđena fiskalna opterećenja ne mogu izbjeći, ali što ona budu veća, realne su šanse da dođe do smanjenja plata u privredi, otpuštanja radnika i zatvaranja preduzeća”, upozorio je Đurić.

Govoreći o inicijativi da domaća preduzeća preuzmu projekat izgradnje autoputa Banjaluka-Doboj, Đurić je rekao da tu još nema konkretnih poteza, ali da preovladava mišljenje da se u toku krize svi potencijali RS stave na raspolaganje u realizaciji ovakvih projekata.

“Mislim da naša operativa to može uraditi ako se dobro organizuje, a na Vladi ostaje da stvori minimum uslova da se to realizuje, jer je to jedan od načina da se bar u ovom sektoru počne izlaziti iz krize”, naveo je predsjednik Privredne komore RS.

Prema riječima direktora preduzeća “Sanino” Radovana Pazurevića, u sektoru prerađivačke industrije plaše se pogoršanja uslova poslovanja, jer su na četiri ili pet mjesta primjetili zahvatanja iz privrede, bez konkretnih ponuda sa druge strane.

“Naša pozicija u poređenju sa uslovima poslovanja u zemljama okruženja je dosta nezavidna, jer prestajemo biti konkurentni velikim svjetskim proizvođačima obuće u cijeni rada”, istakao je Pazurević.

On je upozorio da će, ukoliko se sve mjere iz ekonomske politike budu provodile, prerađivački sektor doći u izuzetno tešku situaciju, iako su stvorene dobre pretpostavke u pogledu cijene rada.

“U RS tekstilne industrije praktično više nema, ona je u fazi blagog zatvaranja, obućarska industrija se malo stabilizovala i ova godina je u tom pogledu bila relativno dobra, ali ukidanje subvencija na nas će jako loše djelovati”, rekao je Pazurević.

On je naveo da neki proizvođači već pominju otpuštanje radnika i da će se sektor prerađivačke industrije boriti da do toga ne dođe, ali je to prvi korak da bi se smanjili troškovi poslovanja.

Ministar finansija i mandatar za sastav nove vlade RS Aleksandar Džombić rekao je da je radnom verzijom ekonomske politike za narednu godinu predloženo 15 miliona KM za podsticanje izvoza u prerađivačkoj industriji i smanjenje administrativnih barijera, dok u tekstilnoj i kožarskoj industriji nisu predloženi podsticaji preduzećima za radnike.

Na javnoj raspravi o ekonomskoj politici za 2011. godinu u Privrednoj komori RS, Džombić je rekao da će se njene mjere na prihodovnoj strani odnositi na povećanje doprinosa za penzijsko-invalidsko osiguranje i zdravstvo, te ukidanje neoporezivog dijela kod poreza na dohodak.

“Tu smo imali dosta primjedaba iz tekstilne i kožarske industrije čiji predstavnici smatraju da će to biti dosta opterećujuće, ali ostali smo otvoreni za neke opcije do krajnjeg sastanka i usvajanja u Narodnoj skupštini RS”, rekao je Džombić.

On je dodao da se najveći efekti doprinosa očekuju u vanbudžetskim fondovima i da bi predviđena povećanja trebalo da saniraju godišnji deficit u Fondu PIO RS koji iznosi 70 miliona KM.

“Što se tiče poreza, osim ukidanja neoporezivog dijela poreza na dohodak, predložili smo i progresivnu stopu za visoke plate, ali mislim da će javna rasprava rezultirati uvođenjem nekoliko progresivnih stopa”, naveo je Džombić.

On je istakao da će zbog ukidanja neoporezivog dijela na sve plate Vlada razmisliti o nižoj poreskoj stopi za sektore sa niskim platama, kako bi izvršila kompenzaciju.

Ministar finansija je podsjetio da je polovinom ove godine isključeno plaćanje poreza i doprinosa na topli obrok kao kompenzacija najugroženijim preduzećima u prerađivačkoj industriji, zbog čega nije predložen podsticaj preduzećima od 50 KM po radniku.

“Mislim da je logično da to dovedemo u istu ravan, ali je zato Vlada spremna da prihvati sve prijedloge Privredne komore koji se odnose na ukidanje administrativnih barijera”, istakao je Džombić.

Prema njegovim riječima, mjere na rashodovnoj strani podrazumijevaće nastavak smanjenja plata u javnom sektoru, koji će ostati 15 odsto za državne službenike, a za visokopozicionirane funkcionere 10 odsto, dok su materijalni troškovi smanjeni za 15 miliona KM.

On je naglasio da prijedlogom nije predviđeno smanjenje prosvjetnim radnicima i zaposlenima u policiji.

Govoreći o subvencijama za poljoprivredu, Džombić je rekao da je prijedlog da se naredne godine za podršku proizvodnji izdvoji 60 miliona KM, ali da se izdvajanje za infrastrukturu za puteve u selima izvrši sa jedinicama lokalne samouprave.

“Osim toga, u pregovorima smo sa Svjetskom bankom i Evropskom investicionom bankom oko kreditne linije za irigacioni sistem koja vrijedi oko 50 miliona evra. Moramo da se uklopimo u budžetski okvir od 1,6 milijardi maraka”, rekao je Džombić.