ZAGREB – Vladi u Zagrebu odgovara otkazivanje izgradnje gasovoda Južni tok, nadajući se da će Hrvatska postati novo gasno čvorište u Evropi, a najviše nade polaže se u terminal za tečni gas na ostrvu Krk, koji bi trebalo da se izgradi uz finansijsku pomoć EU, piše švajcarski list Noje ciriher cajtung.

Tek će se pokazati da li je opravdan optimizam hrvatskih ministara, koji već govore o iznenadnom ogromnom novcu, kao u Norveškoj, i o regionalnom liderstvu na polju energetike, dodaje list.

U tekstu se konstatuje da Zagrebu ide u prilog otkazivanje Južnog toka, iako bi i taj gasovod mogao da obezbedi energetsku sigurnost Hrvatske.

Ipak, kako se dodaje, u Zagrebu su reakcije na iznenadnu promenu kursa Moskve bile mnogo blaže u poredenju sa susednom Srbijom, koja je, uz Bugarsku, Sloveniju i Mađarsku, trebalo da se nađe na glavnoj trasi gasovoda, prenosi Dojče vele.

Švajcarski dnevnik dalje piše da Hrvati za obezbeđenje liderstva u energetici u regionu, računaju na terminal za tečni gas na ostrvu Krk, čiji će kapacitet biti šest miliona kubnih metara gasa godišnje, što je dvostruko više nego što iznose potrebe same Hrvatske.

Nalazišta nafte i gasa u Jadranskom moru podeljena su na 29 polja, za prvih 15 se već prijavilo šest firmi, a među njima je i hrvatska INA. "Hrvatska vlada računa da će radovi i eksploatacija energenata doneti investicije od 2,5 milijarde dolara. Nakon šest godina recesije najmladoj članici EU hitno je potrebna finansijska injekcija", piše Noje ciriher.

Dodaje da je istovremeno u toku i više drugih tendera. "Jedan od interesenata je i Gasprom, dakle baš onaj ruski državni koncern koji je trebalo da gradi Južni tok".

List primećuje da "u ovim hrvatskim planovima ima mnogo nejasnoća, naročito kada je reč o potencijalu podzemnog blaga".

Stručnjaci tvrde da će prave procene moći da budu gotove tek za tri do pet godina. Uz to, u vodama potencijalno bogatim resursima delimično se preklapaju teritorijalne pretenzije Hrvatske i Crne Gore, što bi moglo da obeshrabri investitore. Buduće naftne platforme i mogući naftni tepisi na Jadranskom moru takođe alarmiraju i hrvatsku turističku branšu, zaključuje se u tekstu.

Dojče vele prenosi da se i minhenski Ziddojče cajtung u komentaru bavi Gaspromom, koji je, kako tvrdi taj nemački dnevnik, "svojim gasovodima hteo da uhvati Evropu u mrežu".

Posle zaustavljanja transevropskog gasovoda Južni tok, ovaj ruski energetski gigant promenio je strategiju za evropsko tržište, piše list, pozivajući se na izjavu šefa Gasproma, Alekseja Milera, koji je rekao da će Turska mnogo dobiti a Evropa mnogo izgubiti.

"Južnim tokom je Rusija zapravo htela da zaobiđe Ukrajinu, do sada najvažniju tranzitnu zemlju za isporuke gasa. Novi gasovod je trebalo i da pomogne da se države južne i istočne Evrope tešnje vežu za Moskvu", tvrdi Ziddojče cajtung. (Agencije)