KNEŽEVO – Mini hidroelektranu „Zapeće“ na rijeci Ugar svečano su pustili u rad ministar industrije, energetike i rudarstva Republike Srpske Petar Đokić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić, član uprave austrijske energetske grupe „Kelag“ Armin Virsma i direktor kompanije „Interenerga“ iz Ljubljane Anton Papež.

Vrijednost investicije je 14 miliona evra, a planirana godišnja proizvodnja ove mini hidroelektrane je 14 gigavat-časova. Mini hidroelektrana instalisane je snage oko četiri megavata.

Đokić je istakao da ovaj energetski objekat ima veliki značaj za Republiku Srpsku jer povećava energetsku sposobnost proizvodnjom nove količine električne energije iz obnovljivih izvora energije.

„U Srpskoj su trenutno aktivne 123 koncesije koje su dodijeljene za izgradnju energetskih objekata, a najvećim dijelom su to hidrocentrale, od kojih su tri velike. Trenutno se radi na 14 projekata“, rekao je Đokić novinarima u Kneževu.

On je dodao da je austrijska firma „Kelag“ sa svojom članicom „Interenerga“ do sada u Srpsku u izgradnju dva ovakva objekta investirala oko 50 miliona KM, te da je u toku i izgradnja treće hidroelektrane „Medna“ na rijeci Sani koja će biti 5,1 megavat instalisane snage, a čiji se završetak izgradnje očekuje početkom 2017. godine.

„Ukupna vrijednost tih investicija biće oko 100 miliona KM“, naglasio je Đokić i dodao da je kompanija „Kelag“ važan partner Vlade Republike Srpske sa kojom su potpisali ugovor o produženju saradnje na još dvije godine.

On je ponovio da je za Srpsku veoma značajno da nastavi sa izgradnjom ovakvih objekata i da sektor energetike bude najvažniji generator razvoja Republike, što se može postići i izgradnjom velikih energetskih objekata kao što je Termoelektrana /TE/ „Stanari“ koja će krajem godine biti puštena u probni rad.

„Vlada je odlučna u namjeri da se pokrene aktivnost na izgradnji TE `Gacko dva`, odranije su započete aktivnosti na izgradnji TE `Ugljevik tri`, a u sektoru hidroenergije gradimo hidroelektranu `Dabar` i slijedi izgradnja hidrocentrale `Buk Bijela` na Drini“, podsjetio je Đokić.

On je naglasio da je važno da se u narednom periodu radi i na izgradnji vjetroelektrana, a jedan takav projekat je i vjetropark „Trusina“ u Nevesinju koji će imati 49 megavata instalisane snage vjetroenergije, čije se puštanje u rad očekuje 2017. godine.

Prema njegovim riječima, za nekoliko dana biće dodijeljena i koncesija za izgradnju vjetroelektrane „Hrgud“ od 48 megavata instalisane snage, a koju će graditi „Elektroprivreda Republike Srpske“.

Đokić je istakao važnost saradnje sa inostranim, ali i domaćim investitorima, naglašavajući značaj „Elektroprivrede“ koja bi trebalo da bude nosilac izgradnje velikih, ali i malih objekata.

On je naveo da je ukupna industrijska proizvodnja u Srpskoj u odnosu na isti period lani porasla za 4,6 odsto, te da u sektoru energetike povećanje proizvodnje iznosi pet odsto.

„Republika Srpska je politička zajednica koja je u stanju da vodi teške i složene pregovore, da preuzima obaveze i da ih izvršava i to je najpouzdaniji znak sigurnosti svakog partnera koji sa nama sarađuje“, zaključio je Đokić.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je da puštanje u rad mini hidroelektrane /HE/ „Zapeće“ na rijeci Ugar ima veliki značaj za opštinu Kneževo i energetski sektor Republike Srpske.

„Sva davanja prilikom izgradnje i tokom eksploatacije, kao što su koncesije i porezi su prihodi opštine“, rekla je Golićeva danas novinarima u Kneževu, nakon što je prisustvovala svečanom puštanju u rad ove druge mini hidroelektrane u Srpskoj.

Ona je rekla da je ovaj objekat izgradila austrijska kompanija „Kelag“, koja je u ovu investiciju uložila 14 miliona evra, ističući da to pokazuje da je riječ o ozbiljnom investitoru koji ulaže u obnovljive izvore energije.

Golićeva je izrazila zadovoljstvo činjenicom što je u izgradnji ove mini hidroelektrane učestvovala domaća operativa i deset kompanija iz Republike Srpske sa oko 100 radnika različitih profila.

Ona je navela da je Institut za ispitivanje materijala i konstrukcije izvršio tehnički prijem ovog objekta konstatujući da su svi radovi izvršeni u skladu sa investiciono-tehničkom dokumentacijom.

„Prilikom izgradnje ovog energetskog objekta sve mjere zaštite životne sredine su sadržane u studiji uticaja na životnu sredinu koja je odobrena od resornog ministarstva još prošle godine“, napomenula je Golićeva.

Ona je podsjetila da je odobravanje studije prethodila javna rasprava koja se održavala na ovoj lokaciji, a o ovoj izgradnji je obaviještena i susjedna opština Dobretić u Federaciji BiH, što govori da je investitor svoj posao radio transparentno i odgovorno.

„Investitoru su bile naložene sve mjere u toku izgradnje, kao i sada u toku eksploatacije, a one su sadržane u Zakonu o zaštiti životne sredine Republike Srpske koji je usklađen sa svim evropskim normama“, istakla je Golićeva.

Ona je rekla da su opština Kneževo i ostale institucije dale pozitivno mišljenje za izgradnju ove mini hidroelektrane.

Ona je pojasnila da male hidroelektrane do pet megavata spadaju u obnovljive izvore energije, što znači da su to izvori energije koji se favorizuju, jer nisu zagađivači i ne utiču na klimatske promjene.

Golićeva je rekla da je investitor na sastanku u Vladi Republike Srpske izrazio želju za novi oblik saradnje i investiranje u Republici Srpskoj, ističući da to dovoljno govori o ozbiljnosti Vlade Republike Srpske i same Republike Srpske.

Ona je izrazila nadu da će Republika Srpska, koja već sarađuje sa austrijskom Privrednom komorom proširiti saradnju sa Austrijom, ne samo u oblasti energetike, već i u nekim drugim privrednim granama.

Član Uprave austrijske kompanije „Kelag“ Armin Virsma izjavio je novinarima da je ponosan na činjenicu da je ova kompanija do sada najveći privatni investitor iz inostranstva koji je investirao u obnovljive izvore energije na prostoru bivše Jugoslavije.

„Izgradili smo dvije mini hidroelektrane u Republici Srpskoj, dok se treća `Medna` na rijeci Sani nalazi u fazi izgradnje i na taj način dajemo doprinos zaštiti od klimatskih promjena i stvaranju novih vrijednosti na lokalnom nivou“, istakao je Virsma.

On je izrazio nadu da će ovo biti podsticaj drugim investitorima da dođu u BiH i Republiku Srpsku kako bi investirali i stvarali nova radna mjesta, te podsticali razvoj privrede.

Anton Papež, direktor preduzeća „Interenergo“ iz Ljubljane, članice energetske grupacije austrijske kompanije „Kelag“, izrazio je zahvalnost Vladi Republike Srpske i predstavnicima lokalne zajednice Kneževo za realizaciju ovog projekta. (Agencije)