U srijedu je britanska premijerka proglasiti službeno izlazak Velike Britanije iz EU-a, u skladu s Članom 50 Lisabonskog ugovora. To je istorijski dan, jer time prvi put jedna zemlja najavljuje da napušta evropski klub.Nakon službene najave početka Brexita započinju pregovori između Velike Britanije i 27 zemalja članica Unije. Glavno pitanje pri tome glasi: Koliko Britanci moraju platiti za razvod? Već sada se spominje brojka od 60 milijardi evra koju Brisel želi ispostaviti kao račun Velikoj Britaniji.
350 miliona funti uplaćuje Velika Britanija svake sedmice u Briselu: Ovo navodno rasipanje novca zagovornici Brexita su tokom kampanje za referendum o izlasku iz EU-a kritikovali iz dana u dan. Ovo je podatak koji se zadržao iako su se prijatelji EU-a žalili da ta svota niti u obzir uzima popust koji imaju Britanci niti to koliko zemlja dobiva iz briselskih blagajni.
Premijerka Teresa May odluku glasača koji su podržali Brexit interpretira na sljedeći način: "Vjerujem da su oni vrlo jasno pokazali da ne žele i dalje godinu za godinom plaćati enormnu svotu za EU."
I njezina vlada kao i Gornji dom Parlamenta su angažovali pravnike da provjere pravno stanje i došli su do sljedećeg zaključka: Čim Velika Britanije istupi iz EU-a više nije obvezna plaćati ni funtu Evropskoj uniji. To raduje zastupnika torijevaca Jacoba Rees-Mogga: "Nemamo nikakve zakonske obveze prema EU-u."
Tatčer kao uzor
Brexit će vjerovatno biti završen u proljeće 2019. godine. Ipak tekući budžet EU-a obuhvata vremensko razdoblje do 2020. godine, a Velika Britanije je nekad glasala za taj budžet i time se obvezala na isplatu novčanih sredstava. Tako na to gleda Brisel. A onda su tu još britanski službenici koji rade na poslovima EU-a i čije penzije bi London takođe trebao pokriti. Žestoki zagovornik Brexita Rees-Mogg ipak kaže: "To su odlični preduslovi za početak pregovora."
Velika Britanije je trenutno nakon Njemačke drugi najveći neto-platiša: Ukoliko London uplaćuje manje novca onda ili zemlje koje plaćaju moraju plaćati više ili zemlje koje primaju novac moraju primati manje. EU u cjelini ili pojedinačno zemlje članice bi mogle tužiti London ukoliko ne podmiri račun za izlazak iz Unije. Ipak premijerka Mej može opušteno ići u susret tome ako je suditi po ekspertizi domaćih pravnika, kaže baronica Kišver Falkner, članica Gornjeg doma britanskog Parlamenta: "To je dio pregovora, ali to jača poziciju britanske vlade."
Ipak Britanci vjerojatno žele i nakon izlaska iz EU-a profitirati od nekih evropskih programa poput onih na području znanosti i istraživanja. I sebi takođe nakon planiranog izlaska iz unutrašnjeg tržišta osigurati najbolji mogući pristup njemu, kako je to izjavila ministrica unutrašnjih poslova Amber Rud: "Trebamo težiti najvećem pristupu zajedničkom unutrašnjem tržištu. Ne znamo koliko to košta, ali o tome se upravo treba pregovarati. Ministar spoljnih poslova Boris Džonson navodi Margaret Tašer kao uzor. Ona je 1984. godine iznudila popust za Britance od iznerviranih evropskih partnera: "Prisjetimo se summita iz Fontainebleaua 1984. godine kada je Margaret Tačer zahtijevala natrag svoj novac. Ja vjerujem da je to upravo ono što ćemo i mi dobiti."
Verojatno će sukob oko novca biti na summitu EU-a tek krajem 2018. ili početkom 2019. godine nakon cjelonoćne partije pokera.(DW)
