BANJALUKA – Nekvalitetni bankarski krediti u RS, klasifikovani prema stepenu rizika otplate, u prvom tromjesečju ove godine značajno su povećani dostižući deseti dio ukupno plasiranih zajmova.

Agencija za bankarstvo RS u izvještaju za prvi kvartal 2010. godine navodi da je učešće nekvalitetnih kredita u ukupnom portfelju poraslo sa lanjskih 7,8 odsto na 9,9 odsto, te nominalno iznose oko 373 miliona KM. To je posebno izraženo kod pravnih lica gdje je učešće rizičkih kredita povećano sa 9,6 na 12,7 odsto, odnosno 284,7 miliona KM, a čak tri četvrtine njih koncentrisano je u trgovačkoj i proizvodnoj djelatnosti, što se pripisuje posljedicama svjetske finansijske i ekonomske krize. Nekvalitetni zajmovi stanovništvu rasli su po blažoj stopi i povećani su sa 5,1 na 5,8 odsto u ukupnom portfelju tog sektora.

“Nominalni iznosi nekvalitetnih kredita još nisu zabrinjavajuće visoki, ali ono što svakako zahtijeva dodatnu pažnju i oprez je trend rasta koji su nekvalitetni krediti bilježili tokom cijele 2009. i u prvom kvartalu ove godine”, ističu u Agenciji za bankarstvo RS.

Da korisnici kredita sve više kasne s otplatom zajmova pokazuje i stopa rasta bankarskih potraživanja po tom osnovu za 28 odsto na 192,4 miliona KM. Učešće dospjelih zajmova u ukupnim kreditnim plasmanima povećano je sa 4,1 odsto sa kraja prošle na 5,1 odsto na kraju marta ove godine, s tim da je taj problem, takođe, izraženiji kod preduzeća (8,1 odsto) nego kod građana (2,7 odsto). Regulator bankarskog sistema RS ističe da rast dospjelih potraživanja, posebno u realnom sektoru, upozorava na neophodnost kvalitetnije analize kreditne sposobnosti zajmoprimaca pri odobravanju kredita i potrebu sistematičnijeg praćenja redovnog servisiranja kredita kako bi maksimalno bila smanjena izloženost kreditnom riziku.

“Krediti građanima su još u kategoriji najsigurnijih plasmana za banke, ali nivo i rast dospjelih potraživanja treba pratiti s povećanom pažnjom s obzirom na to da se uglavnom radi o dugoročnim kreditima. Pogoršanje ekonomskog stanja u realnom sektoru odraziće se u narednom periodu i na druge sektore, posebno na sektor stanovništva”, navodi se u izvještaju.

Bankari ističu da kašnjenje u otplati kredita sa sobom povlači veće stope rezervisanja sredstva, što utiče na povećanje troškova, a time smanjenje profita banaka.

“Konsolidovani izvještaj za cjelokupan bankarski sektor BiH otkriva čak da su banke u prvom kvartalu zbirno napravile gubitak, što je vrlo loš signal. To pokazuje da su banke svoje prihode morale izdvojiti za pokriće troškova, gdje najveći udio čine rezervisanja za dospjela nenaplaćena potraživanja, odnosno loše kredite”, kaže Radovan Bajić, predsjednik Udruženja banaka BiH i direktor banjalučke NLB Razvojne banke.

On je izrazio očekivanje da će se postojeći trend rasta nekvalitetnih kredita do kraja godine smanjiti, ali da se neće svesti u okvire kakvi su bili prisutni prije izbijanja globalne krize.

Kredite vraća 1.100 žiranata

Kao poseban problem Agencija za bankarstvo RS navodi otplatu kredita stanovništva od strane žiranata, odnosno sudužnika.

U prvom tromjesečju ove godine 1.100 žiranata ili sudužnika je otplatilo 655.000 KM za 906 korisnika kredita ili 0,3 odsto od njihovog ukupnog broja. To je identičan procenat prošlogodišnjem kada je 1.291 žirant, odnosno sudužnik otplatio 1.695.000 KM za 1.038 korisnika kredita građana.