BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija rekao je da Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za 2014. godinu predviđa maksimalan iznos zaduženja od 254 miliona KM radi obezbjeđenja sredstava za finansiranje budžetskih izdataka u ovoj godini.

Obrazlažući prijedlog ove odluke u parlamentu Srpske, Tegeltija je rekao da je odlukom predviđeno da se sredstva mogu pribaviti kreditnim zaduženjima kod Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, emisijom dugoročnih hartija od vrijednosti i kreditnim zaduženjem kod domaćih finansijskih institucija i društava.

On je dodao da će Vlada Srpske, u slučaju zaduživanja kod MMF-a, to realizovati produženjem i povećanjem postojećeg stendbaj-aranžmana, za šta je Upravni odbor MMF-a već dao odobrenje na sjednici održanoj 31. januara.

Kada je riječ o uslovima ovog načina zaduživanja, Tegeltija je rekao da trenutna kamatna stopa za specijalna prava vučenja iznosi 1,31 odsto.

U vezi sa zaduživanjem kod Svjetske banke po osnovu operacije za razvojne politike, Tegeltija je rekao da je Srpska obavila sve prethodne aktivnosti definisane od Svjetske banke, koje predstavljaju preduslove za odobrenje ovog zaduživanja.

On je naveo da će se, prilikom odluka o zaduživanju putem emisije dugoročnih hartija od vrijednosti – obveznica, provoditi procedure i postupci definisani propisima koji regulišu oblast tržišta hartija od vrijednosti.

Tegeltija je rekao da će se prilikom kreditnog zaduživanja kod domaćih finansijskih institucija i društava provoditi procedura javnih nabavki sredstava.

On je ocijenio da je Vlada vodila odgovornu politiku u pogledu javnog duga Srpske.

„Republika Srpska više sredstava servisira nego što se zadužuje i procjene govore da je javni dug Srpske u odnosu na BDP na kraju 2013. godine ostao na nivou javnog duga iz 2012. godine“, rekao je Tegeltija novinarima u Banjaluci.

Tegeltija je rekao da Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske za 2014. godinu u iznosu od 254 miliona KM, koji će razmatrati parlament Srpske, ništa neće promijeniti sa stanovišta ukupnog duga Srpske.

Komentarišući optužbe opozicije da Republika Srpska novim zaduženjima ulazi u „dužničko ropstvo“, Tegeltija je rekao da je Vlada prilikom usvajanja budžeta za 2014. godinu predvidjela dugoročno zaduživanje Srpske u iznosu od 254 miliona KM radi obezbjeđivanja novca za finansiranje budžetskih izdataka u ovoj godini.

„Sve ono što je definisano u budžetu nalazi se u odluci o dugoročnom zaduživanju Republike Srpske i radi se samo o proceduralnom pitanju kada parlament Srpske ima potrebu da donese budžet i odluku o dugoročnom zaduživanju“, pojasnio je Tegeltija.

Govoreći o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o reviziji javnog sektora Srpske, koji je razmotrila Narodna skupština, Tegeltija je rekao da treba vršiti reviziju poslovanja javnih preduzeća u Srpskoj, ističući da se ona već i radi u skladu sa dinamikom Glavne službe za reviziju.

Komentarišući zahtjeve opozicije u parlamentu Srpske za kontinuiranu reviziju poslovanja javnih preduzeća, Tegeltija je naveo da je takvu reviziju vrlo teško obezbijediti s obzirom na broj javnih preduzeća i ograničenost kapaciteta Glavne službe za reviziju javnog sektora.

„Javna preduzeća u Srpskoj ionako podliježu eksternoj reviziji koja im je propisana zakonom“, napomenuo je Tegeltija.

On je rekao da je stav resornog ministarstva da negativne revizorske izvještaje treba dostavljati glavnom republičkom tužiocu, ali ne i izvještaje sa rezervom, zbog toga što to podrazumijeva da postoje mala odstupanja u radu.

Kada je riječ o forenzičkoj reviziji, Tegeltija kaže da su to stvari koje su u samom začetku i da ona nije tretirana u Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama zakona o reviziji javnog sektora Srpske.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog odluke o dugoročnom zaduživanju Srpske za potrebe Ministarstva rada i boračko–invalidske zaštite u iznosu od 25 miliona KM. Glavni revizor Republike Srpske Duško Šnjegota izjavio je da treba snažnije ući u reviziju poslovanja javnih preduzeća u Srpskoj.

Šnjegota je istakao da je Glavna služba za reviziju javnog sektora Republike Srpske predložila sistemski pristup reviziji poslovanja javnih preduzeća.

„U ovoj godini biće šest revizija javnih preduzeća, dvije revizije u kliničko – bolničkim centrima, pet revizija domova zdravlja. Sve su to revizije kojih do sada nije bilo ili su djelimično zastupljene“, rekao je novinarima Šnjegota.

On je naglasio da će Glavna služba za reviziju javnog sektora u skladu sa kapacitetima predlagati revizije poslovanja javnih preduzeća.

Šnjegota je ocijenio da su kvalitetne izmjene Zakona o reviziji javnog sektora i da će se njima olakšati rad Glavne službe za reviziju, te ponovio da revizori ne mogu biti politički angažovani.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je i Prijedlog zakona o zaštiti prirode, kojim su postavljene osnove zaštite prirode u Srpskoj, a zakonska rješenja su usklađena sa međunarodnim propisima.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srpske Srebrenka Golić rekla je da se ovim aktom uređuje obnova, zaštita, očuvanje i održivi razvoj pejzaža, prirodnih područja, biljaka, životinja i njihovih staništa, zemljišta, minerala i fosila, te drugih komponenti prirode, koje čine dio životne sredine.

Golićeva je, predstavljajući zakonska rješenja, naglasila da se Prijedlog zakona o zaštiti prirode zasniva na načelima visokog stepena zaštite prirode, održivog korištenja i uslova zaštite prirode.

„Zakonskim odredbama regulisani su uslovi za prekogranični promet divljim vrstama, definisano je upravljanje zaštićenim područjem, kao i način korištenja tog područja“, precizirala je Golićeva.

Ona je napomenula da se ovim zakonom daje mogućnost jedinicama lokalne samouprave da proglašavaju zaštićenim pojedina prirodna dobra koja se nalaze na njihovom području.