BANJALUKA – Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da će svim građanima, kojima su u poplavama ugroženi stambeni objekti, biti isplaćena pomoć od 5.000 KM, koja će, najvjerovatnije, biti obezbijeđena putem emisije vaučera.

Prema njegovim riječima, pomoć će biti dodjeljivana putem fonda solidarnosti, koji će predvidjeti određene izvore finansiranja, a, najvjerovatnije, će jedan od njih biti podizanje nivoa solidarnog doprinosa na plate svih zaposlenih u Republici Srpskoj na tri odsto.

„Plan je da uvedemo određene takse na automobile, mobilnu telefoniju i telefone uopšte, te da nađemo i neke druge domaće izvore. Naravno, predviđene su i strane donacije, koje će ići u taj fond“, rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je istakao da je od ključne važnosti riješiti problem stambenog zbrinjavanja ugroženog stanovništva, napominjući da treba proći izvjesno vrijeme, mjesec ili dva, da se objekti isuše i da može početi sanacija.

„Nakon toga je neophodno ljudima pomoći, jer je šteta u stambenim objektima, gdje je ušla voda, totalna. Neko je, možda, uspio da spasi ponešto podizanjem na drugi nivo, ali odlučili smo da svakome kome je voda ušla u mjesto stanovanja dodijelimo pomenutu pomoć“, naglasio je Dodik.

On je rekao da je preduslov za to usvajanje zakona o fondu solidarnosti, što se očekuje u narednih petnaestak dana, nakon čega se kreće u realizaciju.

„Potrebno je izvršiti popis onih kojima je ugrožen stambeni objekat. Ovdje se namjerno izdvaja kategorija stambeni objekat, ne pomoćni objekti, vikendice ili bilo šta drugo, jer nakon ovog projekta dolaze novi programi pomoći oživljavanja poljoprivrede, privrede, infrastrukture i mnogo čega drugog“, naveo je predsjednik Srpske.

Dodik tvrdi da je jedna od mjera pomoći ugroženom stanovništvu odluka da se svima na poplavljenom području reprogramiraju neplaćeni računi za struju, te da se subvencioniše struja koju će koristiti za obnovu uništenih objekata.

„Nećemo imati ni uvođenje poreza na štednju, jer to možete da uradite u nekoj uređenoj zemlji. Smatramo da solidarni potencijal svih ljudi u Republici Srpskoj može da izdrži pomenute mjere“, poručio je predsjednik Srpske, napominjući da će zakon o fondu solidarnosti već sljedeće sedmice biti upućen u Narodnu skupštinu, a da bi dodjela pomoći mogla početi oko 20. juna.

Dodik je ocijenio da će rebalans republičkog budžeta biti neophodan, ali da je u ovom trenutku suviše rano o tome govoriti, jer nema relevantnih elemenata.

Predsjednik Vlade Republike Srpske Željka Cvijanović potvrdila je da je, u okviru mjera donesenih za pomoć poplavljenom stanovništvu u Republici Srpskoj, sačinjen Prijedlog zakona o Fondu solidarnosti, kojim se definiše način na koji se prikupljaju sredstva, upravljačka struktura i oblasti koje će se finansirati.

„Vjerovatno će biti `dotjerivane nijanse` u narednom periodu. Suština je da od klasičnog finansiranja i budžetskih sredstava odmaknemo sve ono što je vezano za štetu“, pojasnila je Cvijanovićeva.

Ona je novinarima u Sarajevu rekla da će Fond omogućiti da se putem određenih projekata, koji podrazumijevaju angažman donatora i međunarodnih finansijskih organizacija, obezbjeđuju donacije i povoljne kreditne linije za infrastrukturu, energetiku i poljoprivredu.

„Domaća sredstava će se, takođe, kombinovati, bilo da je riječ o budžetima lokalnih zajednica i, tamo gdje je moguće, budžeta Republike Srpske. Zapravo, riječ je o objedinjavanju budućih različitih izvora finansiranja, a upravljačke strukture će omogući da se efikasno donose odluke i prati sve ono što se dešava“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je napomenula da će u upravljačkim strukturama biti i jedno mjesto za međunarodne finansijske organizacije, kako bi i oni mogli da prate šta se dešava sa tim sredstvima.

„Svakom kome smo to do sada objasnili smatra da je ovo dobra ideja, pozdravljajući činjenicu da sredstva za pomoć izmještamo iz budžeta kako bi olakšali realizaciju. Fond će sigurno postojati od sedam do 10 godina, jer su takve potrebe“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će jedan od domaćih izvora finansiranja biti neka vrsta doprinosa solidarnosti, koji će stvoriti uslove za punjenje Fonda, te pojasnila da će biti doneseni odgovarajući zakonski akti koji će to omogućiti.

Cvijanovićeva je naglasila da se takva rješenja prosto nameću, jer se u kratkom roku ne mogu sanirati posljedice ove nepogode, zbog čega se mjere moraju projektovati na nekoliko godina.

„Teško je stradala infrastruktura, zbog čega se obraćamo međunarodnim finansijskim institucijama, koje su spremno odgovorile i istakle da bi dio sredstava sa postojećih projekata trebalo preusmjeravati i obezbijediti dodatna sredstva“, rekla je ona.

Cvijanovićeva je dodala da su iz Međunarodne finansijske korporacije /IFC/ izrazili spremnost da olakšaju i ubrzaju određene procedure zbog činjenice da neke stvari u sanarinju posljedica poplava ne mogu da čekaju.

„Imamo veliku štetu. I prije nego što smo izašli sa zvaničnom procjenom vidljivo je da je veliki broj individualnih stambenih jedinica pretrpio štetu, kao i javne ustanove, škole, policijske stanice. Poljoprivreda je definitivno u katastrofalnom stanju nakon poplave, a u stočnom fondu bilježimo gubitke između 40 i 50 odsto“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je dodala da se na područjima pogođenim poplavom nalazio niz privrednih subjekata, od koji su mnogi nesposobni da sada pokrenu bilo kakvu privrednu aktivnost.

„Neki jesu u stanju da pokrenu i ožive svoje privredne aktivnosti vrlo brzo, a cilj nam je kroz ovaj program mjera kreirati tu vrstu podrške“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ukazala da se pojavilo mnogo špekulacija oko načina individulane pomoći građanima, odnosno domaćinstvima, koja su pretrpila štetu na stambenim jedinicama putem vaučera.

Cvijanovićeva je pojasnila da je to najbrži način da se građanima kojima je uništena stambena jedinica pomogne kako se ne bi čekalo da budu isplaćeni kada se za to steknu finansijski uslovi.

„Vaučer će omogućiti da kupe sve što im je potrebno za 5.000 KM za brzu intervenciju, kako je već saopšteno. Ljudi će moći za to sebi da nabave namještaj, bijelu tehniku, građevinski materijal, a možda čak i namirnice“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je pojasnila da je riječ o aranžmanu koji će se morati napraviti sa određenim trgovačkim lancima i proizvođačima.

„Smatram da je to dobra mjera, jer će omogućiti da građani dobiju pomoć čim se usvoji odgovarajući zakon i utvrdi Fond solidarnosti. Ako se projektuje da će u narednih pola godine dobiti pomoć, to ne bi imalo smisla – zato se radi najbrže i najefikasnije“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da će se kontrolisati da ne dođe do zloupotreba, a očekuje i veliki interes prodavaca i snabdjevača koji će naplatiti svoja sredstva. (Agencije)