BANJALUKA – Industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj za devet mjeseci ove godine veća je za 4,1 odsto nego u istom periodu prošle godine, podaci su Zavoda za statistiku RS.

U posmatranom periodu najveći procentualni rast od 8,7 odsto ostvaren je u sektoru vađenja ruda i kamena, dok je prerađivačka industrija zabiljažila rast od 5,5 odsto.

U Ministarstvu industrije, energetike i rudarstva RS, ističu da je na rezultate u sektoru vađenja ruda uticalo povećanje proizvodnje željezne rude u rudniku "Omarska" za oko 200.000 tona, te povećanje proizvodnje rude olova i cinka u rudniku "Sase".

– Na povećanje kapaciteta uticala je i raspoloživost rudarske opreme koja može da odgovori na potražnju za ovom vrstom robe. Direktan uticaj kretanja cijena metala na tržištu, kao i oporavak metalne industrije takođe su doprinijeli tražnji – kažu u resornom ministarstvu.

Za razliku od ruda metala, sektor uglja i lignita bilježi smanjenje proizvodnje zbog velikog broja kišnih dana u ovoj godini.

– Na smanjenje proizvodnje uglja uticao je i kapitalni remont postrojenja termoelektrane u Ugljeviku u trajanju od 105 dana. U tom periodu radilo se smanjenim kapacitetom, jer su deponije uglja bile pune i odlaganje novih količina bilo je dovedeno u pitanje. Do kraja godine očekujemo da će planovi biti u potpunosti ispunjeni – navode u Ministarstvu.

Kad je u pitanju prerađivački sektor, proizvodnja kože i predmeta od kože i obuće bilježi rast proizvodnje od 21,3 odsto u odnosu na prosjek 2009. godine. Ovo je rezultat proširenja kapaciteta u proizvodnji obuće, otvoreni su novi pogoni "Sanina", "Beme" te preduzeća "Alfa", a povećan je i broj zaposlenih. U odnosu na januar-septembar prošle godine, ova oblast bilježi rast od 17,7 odsto.

U odnosu na 2009. godinu u kojoj je pokretanje proizvodnje u Rafineriji Brod u znatnoj mjeri podiglo indekse, i ove godine bilježi se rast u ovoj oblasti. Za deset mjeseci ove godine u odnosi na isti period lani proizvodnja koksa i derivata nafte imala je rast od 14,7 odsto.

    Republika Srpska je za prvih devet mjeseci ove godine smanjila uvoz derivata za oko 40 odsto u odnosu na isti period prošle godine, i tržište je gotovo u potpunosti snabdjeveno derivatima iz domaće proizvodnje, dok je u FBiH uvoz manji za oko 22 odsto.

    Kad je u pitanju izvoz, za devet mjeseci prošle godine iz RS je izvezeno naftnih derivate, ukupne vrijednosti 63.308.204 KM, dok je u istom periodu ove godine izvoz veći za 35 odsto i dostigao je vrijednost od 162.795.441 KM.