Evropska centralna banka (ECB) u narednom periodu planira da poveća kamatne stope kako bi pokušala ukrotiti galopirajuću inflaciju u evrozoni, a što će se indirektno i negativno odraziti i na finansijski i privredni sektor u BiH.
Smatra ovo izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske SWOT Saša Grabovac pojašnjavajući kako vrijeme jeftinog novca polako, ali sigurno prolazi i postaje prošlost.
– Iako ne vjerujem da će ovo podizanje kamatnih stopa od strane ECB-a biti radikalno, određene negativne posljedice ćemo sigurno osjetiti, a posebno sektor privrede koji već posluje u ambijentu ekonomske neizvjesnosti. Ovaj rast kamata će prije svega osjetiti oni koji planiraju dizati kredite, a posebno oni koji budu željeli da refinansiraju svoje dosadašnje kreditne obaveze. Moraće se zaduživati po višim cijenama – istakao je Grabovac, za “Glas Srpske” te dodao da će ove korekcije kamatnih stopa sigurno uticati i na državu, entitete i lokalne zajednice.
Da li u datim okolnostima, a do kojih je došlo zbog pandemije i rata u Ukrajini, može doći i do stagflacije u evrozoni, ali i BiH, odnosno do daljeg divljanja cijena i zaustavljanja rasta privrede?
GRABOVAC: Rat u Ukrajini je samo zakomplikovao ionako tešku i komplikovanu situaciju u Evropi. Stoga postoji velika vjerovatnoća da u pojedinim evropskim zemljama dođe do stagflacije. Nadam se da to neće imati neke velike i globalne razmjere i da neće dugo trajati. Da li će do nje doći i u kojem obimu, zavisiće prije svega od daljih dešavanja oko Ukrajine i između Rusije i Zapada, ili, recimo, neke nove zdravstvene krize koja bi se mogla desiti.
Da li je moguće zaustaviti ovaj rast cijena te koliko je on ekonomski opravdan u svim slučajevima?
GRABOVAC: Kao prvo, veoma je ograničen instrumentarij kojim naše vlasti mogu uticati na rast cijena i inflaciju, a posebno imajući u vidu karensi bord. Takođe, treba znati i da ova inflacija nije od juče. Aktuelna kriza oko Ukrajine samo je dolila ulje na vatru i sigurno će i naredni period biti obilježen negativnim kretanjima, a pogotovo imajući u vidu otežane i prekinute lance snabdijevanja. Potražnja je sve veća, a što lančano dovodi do rasta inflacije i cijena na tržištu. Kada je u pitanju BiH, uzroci inflacije su spoljni. Radi se o takozvanoj uvezenoj inflaciji.
Komisija za finansije i budžet Doma naroda BiH podržala je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o PDV-u kojim je predviđeno da niža stopa PDV-a bude određena u visini od pet odsto za osnovne životne namirnice, dok bi ona za luksuznu robu iznosila 22 odsto. Šta mislite o ovom prijedlogu?
GRABOVAC: Postoji čitav niz problema oko uvođenja diferenciranih stopa PDV-a. Ti problemi su kako političke, tako i tehničke prirode. Kao prvo, ovo će predstavljati veliki problem kako za UIO BiH, tako i privredne subjekte. Ukoliko dođe do toga, očekujem niz problema koji će samo otežati rad naših privrednih subjekata. Brojne analize su takođe pokazale da uvođenje niže stope PDV-a vrlo često ne dovodi i do smanjenja cijena na tržištu, a što je jedan od ciljeva. Takođe, čitav ovaj proces je skup i komplikovan. Mislim da bi najbolje rješenje bilo da se napravi bolji sistem distribucije pomoći privredi i najugroženijim kategorijama stanovništva. Vjerujem da bi to bilo brže, bolje i efikasnije rješenje od predloženog.
Doprinosi
Kako gledate na prijedlog da bude zamrznuta uplata doprinosa? Da li bi to omogućilo da se povećaju plate i u realnom sektoru?
GRABOVAC: Poslodavci već duže vrijeme imaju veliki problem sa odlivom radne snage. Jedan od glavnih razloga za to su i male plate. Poslodavci koji namjeravaju da zadrže svoje radnike već su povećali primanja, a one koji to ne urade ne čeka baš svijetla budućnost. Administrativne mjere koje se uvode kako bi se pomoglo privredi ili radnicima dovode do određenih pozitivnih efekata, ali one vrlo često izazivaju i određene potrese izbacujući tržišta iz ravnoteže. Stoga bi uvijek trebalo imati to u vidu kada se predlažu i donose određena rješenja, jer ona vrlo često dovode do sistemskih problema.
