KOPENHAGEN – Povlačenje Sjedinjenih Država iz Trans-pacifičkog partnerstva (TPP) je korak u pogrešnom smjeru i najgori mogući scenario za svjetsku ekonomiju, ocjenjuje specijalista u danskoj Saxo banci za investicije i internet trgovanje i direktor za makro analize, Kristofer Dembik.

U analizi mogućih posljedica po finansijska tržišta od najavljenog poteza novoizabranog predsjednika SAD Donalda Trampa o povlačenju iz TPP, Dembik navodi da će to uglavnom imati pet direktnih posljedica.

Prva posljedica će biti dodatno smanjenje globalne trgovine, koja je naglo usporila poslije svjetske finansijske krize.

“To će sigurno staviti tačku na proces globalizacije započet neposredno nakon Drugog svjetskog rata, a od koga su uglavnom imale koristi zemlje u razvoju favorizujući nastanak ogromne srednje klase u mnogim zemljama, kao što su Kina i Brazil”, smatra Dembik.

Drugo, povlačenje SAD iz TPP-a će, kako dodaje, narednih godina pogurati naniže globalni bruto domaći proizvod (BDP), koji se bori da dostigne nivo prije krize.

“Povratak snažnog ekonomskog rasta će biti odložen na neodređeno, što znači da će većina razvijenih ekonomija morati da se navikne na prosječan godišnji rast BDP-a od oko 1,0 i 2,0 odsto, kao i na visok nivo nezaposlenosti”.

Treća posljedica će, po njegovom mišljenju, biti prestanak regionalnih sporazuma o slobodnoj trgovini, a potez SAD-a Dembik tumači i kao potvrdu da je “sporazum o kome su pregovarale SAD i Evropa u stanju kliničke smrti”.

Samo zvaničnici Evropske komisije i dalje vjeruju da se dogovor može postići narednih mjeseci, konstatuje danski finansijski stručnjak i dodaje da je potpisivanje osnovnih sporazuma o slobodnoj trgovini među regionima postalo dio prošlosti.

Najavljeni potez Trampa će za četvrtu posljedicu imati “vraćanje protekcionizma, trenutno u prikrivenoj formi, što može da dovede do većih trgovinskih barijera i konkurentnih devalvacija tokom njegovog predsjedničkog mandata”.

“Taj model ekonomske strategije se pokazao kao veliki neuspjeh tokom 30-ih godina prošlog vijeka i nema razloga da vjerujemo da će stvari u današnje vrijeme bolje funkcionisati”, ocenjuje on.

Konačno, odustajanje od TPP-a, po Dembiku, potvrđuje lagano povlačenje SAD i iz Azijsko-pacifičkog partnerstva (APAC), koje je dio njihove tradicionalne zone uticaja.

“To će stvoriti zlatnu šansu Kini da poveća svoj uticaj u regionu. Ova zemlja, koja nije dio Trans-pacifičkog partnerstva, biće u mogucnosti da dodatno preuzme vođstvo u Aziji i Latinskoj Americi i u potpunosti iskoristi smanjenje uticaja SAD”.

To je, konstatuje Dembik, potvrda da se Sjedinjene Države postepeno vraćaju u izolaciju, kao što je to, na primer, bio slučaj 1920-ih godina.

Kada je rijč o finansijskim tržištima, direktan uticaj je, kako navodi, teško odrediti.

“Međutim, niži globalni rast, pad priliva stranog kapitala u zemljama u razvoju i moguća pojava trgovinskih ograničenja nisu nikada pozitivan pokazatelj za berze posmatrano dugoročno”, zaključio je Kristofer Dembik.

Novi američki predsednik Donald Tramp planira da mu prvi prioritet po useljenju u Belu kuću budu sporni trgovinski sporazumu koje je Amerika potpisala, navodi se u procurelim dokumentima kojih su se dokopali mediji u SAD.

Dokument, ondosno memorandum Trampovog tima za tranziciju, sadrži planove, prioritete i rokove u prvih 200 dana mandata. Iako je reč o skici namenjenoj za raspravu, činjenica da se u njoj nalaze mnoga Trampova predizborna obećanja ukazuje na to da će američki predsednik zaita ozbiljno preispitivati ekonomsku politiku i trgovinske dogovore SAD.

"Trampovi trgovinski planovi prekidaju veze s globalističkim krilima Republikanske i Demokratske stranke. Administracija će preokrenuti decenije pomirljive trgovinske politike. Ispregovaraće nove trgovinske sporazume koji su prvenstveno u interesu američkih radnika i kompanija", piše u memorandumu.

Otkriveno je pet osnovnih principa: novi pregovori ili povlačenje iz sporazuma NAFTA, zaustavljanje sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP), zaustavljanje "nepoštenog uvoza", "okončanje nepoštenih trgovinskih praksi" i sklapanje bilateralnih trgovinskih sporazuma. Istaknuta je i ideja "zadržavanja i vraćanja radnih mesta u sektoru proizvodnje", koja se fokusira na snižavanje korporativnog poreza i eliminaciju određenih propisa o preduzetništvu i restrikcija o domaćoj energiji.

Već prvog dana, stoji u dokumentu, Tramp će početi da radi na sporazumu NAFTA, kamenu temeljcu politike Bila Klintona, koju je nazvao najgorim sporazumom u istoriji. Naručiće studiju o posledicama povlačenja iz tog sporazuma i obavestiti Meksiko i Kanadu da SAD razmišlja o određenim amandmanima.

Već stotog dana fokusirao bi se na Kinu i video može li da je označi kao manipulatora valutom, dok bi na 200. dan službeno razmišljao o povlačenju iz NAFTA ako se ne zadovolje njegove želje po tom pitanju.

Šta je NAFTA?

Severnoamerički sporazum o slobodnoj trgovini, skraćeno NAFTA je sporazum između Kanade, Meksika i Sjedinjenih Američkih Država kojim je stvoren trgovinski blok u Severnoj Americi. Sporazum je stupio na snagu 1. januara 1994. godine.

On je zamenio Sporazum o slobodnoj trgovini između Kanade i SAD. Gledajući ukupan bruto društveni proizvod ove tri zemlje, meren prema odnosu kupovne moći, ovaj trgovinski savez je najveći na svetu, dok je po nominalnom bruto društvenom proizvodu drugi na svetu.

Međutim, Donald Tramp smatra da je Amerika najoštećenija u tom sporazumu, te da Kanada i Meksiko zarađuju mnogo više. (Agencije)