Kriza bankarskog sektora u SAD još se širi. Nakon Silicon Valley Banka (SVB) i Signature Banka, propao je i First Republic Bank. Iako se ne radi o velikim bankama za pojmove SAD, nego o tzv. regionalnim bankama, nedavni bankroti jedni su od najvećih u istoriji

Silicon Valley Bank je druga najveća banka koja je ikad bankrotirala u SAD, Signature Bank je treća najveća, a First Republic Bank četvrta. Ukupna imovina tih banaka iznosila je 548.5 milijardi dolara, što je više nego ukupna imovina banaka koje su propale 2008. Za poređenje, tri najveće su krajem 2022. imale ukupnu imovinu od 7.387 milijardi dolara.

Iako propale banke predstavljaju mali dio ukupne imovine svih banaka u SAD, koja iznosi 30 bilijona dolara, postoji opasnost od širenja krize. Nije problem samo u tome jesu li banke finansijski održive nego i hoće li se stvoriti panika u kojoj će klijenti povlačiti svoj novac stvarajući seriju “juriša na banke”.

Tri bankrota banaka u dva mjeseca
Nije prošlo ni dva mjeseca od prvog bankrota (SVB), a već je bankrotirala treća banka ove godine, First Republican Bank (FRB). Ali ovaj put je “uskočila” najveća banka u SAD JPMorgan Chase kupivši većinu imovine posljednje posrnule banke nakon što je regulatorno tijelo SAD preuzelo kontrolu.

“Naše vlasti su pozvale nas i druge da se uključimo, što smo i učinili”, rekao je u izjavi izvršni direktor JPMorgan Chasea Jamie Dimon i dodao: “Ova akvizicija uopšteno skromno koristi našoj kompaniji, doprinosi dioničarima, pomaže u daljnjem unapređenju naše strategije i komplementarna je našem postojećem modelu poslovanja.”

Prema neslužbenim izvorima, interes za kupovinu posrnule banke je bio velik, što je signal da velike banke u SAD ipak nisu u tolikim problemima. 84 poslovnice nekadašnjeg First Republican Banka su nakon preuzimanja ponovno otvorene, a oni koji su držali novac na računu te banke mogli su ga podići.

Iako se znalo da je First Republican (FRC) u problemima, očekivalo se da će izbjeći sudbinu SVB-a i Signaturea, dvije banke koje su bankrotirale sredinom marta. No početkom zadnje sedmice u aprilu ta banka je objavila da je iz nje povučeno više od 100 miliona dolara depozita, što je izazvalo paniku na tržištu.

Zadnja banka koja je bankrotirala bila je orijentisana na bogate. I Zuckerberg je poslovao s njom
Pad cijene već je bio počeo dok su propadale Silicon Valley Bank i Signature Bank spustivši se s više od 120 dolara po dionici krajem februara na tek 12-14 dolara tokom marta i aprila. Rasprodaja je bila toliko velika da je berza u New Yorku nekoliko puta morala zaustaviti trgovanje pri cijeni dionice od 3.51 dolar.

Kriza je nastavljena kada je objavljeno da će u tu banku 11 najvećih banaka u SAD-u investirati 30 miliona dolara kako bi se spriječio bankrot. No to nije umirilo investitore, posebno nakon što je kreditna agencija S&P smanjila rejting banke, pa je počela velika rasprodaja dionica.

Tada je banka bankrotirala, odnosno upravljanje nad njom je preuzelo državno regulatorno tijelo. U odnosu na isti dan prošle godine dionice su izgubile 97 posto vrijednosti.

Sama banka je bila poznata kao banka bogatih, kojima je nudila niske kamatne stope i druge pogodnosti. To je na kraju i dovelo do kraha banke jer je prosječni klijent držao nekoliko puta više novca od sume za koju država garantuje da će je vratiti u slučaju propasti banke, koja iznosi 250  hiljada dolara. Kada su se pojavile vijesti da je banka u problemima, bogati klijenti počeli su masovno povlačiti svoj novac, više od 100 miliona dolara od početka godine.

Jedan od klijenata je bio i Mark Zuckerberg, koji je upravo u First Republican Banku 2012. podigao kredit na 30 godina za kupovinu 5.95 miliona dolara vrijedne nekretnine u Kaliforniji, uz kamatu od samo 1.05 posto.

Ista situacija kao 2008.?
Mnoge situacija podsjeća na finansijsku krizu 2008. Sličnost je u tome što se očekuje da problemi koji su nastali na finansijskim tržištima dovedu do problema u poslovanju u cijelom gospodarstvu, rasta nezaposlenosti, pada BDP-a i drugih negativnih posljedica opšte ekonomske krize.

No situacija nije ista jer postoje značajne razlike u uzrocima. Sadašnja bankarska kriza je uzrokovana istorijsko niskim kamatnim stopama centralne banke FED u prijašnjim periodima, pojavom inflacije i, posljedično, podizanjem referentnih kamatnih stopa da bi se borilo protiv inflacije.

Neke banke su pokupovale obveznice u vrijeme pandemijskih 2020. i 2021., a kada je FED počeo podizati kamatne stope u 2022., neke od njih bile su prisiljene prodavati te obveznice s gubitkom jer su njihovi klijenti počeli masovno povlačiti svoja sredstva s računa u bankama.

To se dogodilo Silicon Valley Banku, čiji se odjel financijskog rizika nije osigurao od rasta kamatnih stopa i moguće potrebe za se prodaju državne obveznice (dapače, i ona osiguranja koja su postojala je ukidao). Zbog velikog vala otkaza i pada prihoda u tehnološkom sektoru tokom 2022., što je opet posljedica prenapuhanosti sektora u vrijeme pandemije, mnogi klijenti su počeli povlačiti svoj novac.

Kada su se pojavile vijesti da banka prodaje obveznice s gubitkom da bi pokrila isplatu uloga klijenata, naslijedio je tzv. juriš na banku. Klijenti su počeli tražiti svoj novac, a SVB je, da bi mogao ispuniti zahtjeve, počeo prodavati još obveznica s gubitkom. To je samo ubrzalo kolaps i banka je bankrotirala praktičnou 48 sati.

Slična stvar se događala sa Signature Bankom, samo što njegova Ahilova peta nije bio IT sektor, nego tržište kriptovaluta. U trećoj banci First Republican Bank bogati su klijenti zbog panike povukli preko 100 miliona dolara svojih depozita od početka godine i tako doveli banku do bankrota.

Korijen problema seže u vrijeme pandemije
Korijen problema je kriva monetarna politika vođena za vrijeme pandemije, odnosno “upumpavanje” novca u sistem da bi se berze i finansijski sektor održali u vrijeme lockdowna i ostalih restrikcija. To je za berze funkcionisalo i predobro jer su za vrijeme pandemije ostvarivale rekordne prinose uprkos tome što su veliki dijelovi privrede drastično usporili.

Kasnije je serija događaja (“ispuhivanje” IT sektora, bankroti kriptokompanija, borba protiv inflacije) dovela do prvog juriša na banku (SVB), pa drugog (Signature) i trećeg (FRB).

Korijen problema 2008. bio je kompliciraniji od jednostavnog juriša na banke – loši nekretninski krediti koji su se pakirali u kompleksnoj i polulegalnoj mreži raznih derivata da bi se sakrila njihova stvarna rizičnost, sve dok naglo nije puknuo nekretninski balon, drastično pala cijena nekretnina, a time i vrijednost derivata nastalih iz nekretninskih zajmova.

Kaos se brzo proširio cijelim financijskim sektorom i bilo ga je teško locirati. Čak u početku nije bilo jasno što se zaista događa i tek kasnije su pronađeni pravi uzroci problema.

Osim što je danas uzrok problema puno jednostavniji i jasniji, od 2008. su uvedene mnoge regulacije koje su sistem učinile stabilnijim. Da i nisu, današnja bankarska kriza ima jednostavne i vidljive uzroke, što nije bio slučaj 2008.

Masovno se povlači novac iz banaka u SAD
To ne znači da se sadašnja bankarska kriza ne može pogoršati, samo da negativan uticaj na ostatak privrede neće biti toliko oštar kao 2008. Procjenjuje se da su banke u SAD od početka godine izgubile jedan trilijun dolara depozita, tj. da su njihovi klijenti povukli toliki iznos s računa. Uglavnom su pogođene regionalne banke, kao što su tri koje su do sada bankrotirale.

Velike banke nisu u riziku, ali i do dvjestotinjak srednjih i manjih banaka jako je izloženo sličnim rizicima kao što su oni koji su doveli do kolapsa SVB-a, Signaturea i FRB-a. Te banke ne čine velik dio ukupne imovine bankarskog sektora, ali bi talas propadanja izazvao širenje panike. Panika može dovesti do novih “juriša na banke”, a to može srušiti i one najveće.

Efekti bankarske krize vjerovatno neće ostati lokalizirani u samo jednom sektoru pa su se prognoze vjerojatnosti izbijanje recesije povećale. Središnja banka FED je ipak optimističnija iako naglašava da se situacija na bankarskom tržištu može negativno odraziti na ostatak gospodarstva.

“Bankarski sistem SAD-a je zdrav i otporan. Nedavni razvoj događaja (pri čemu se misli na bankrote banaka) vjerojatno će rezultirati strožim kreditnim uvjetima za kućanstva i poduzeća te utjecati na gospodarsku aktivnost, zapošljavanje i inflaciju”, piše u zajedničkoj izjavi čelnika FED-a od 22. marta.

Većina aktera smatra da se kriza neće širiti, ne treba stvarati paniku
Treća banka, First Republican, bankrotirala je ubrzo nakon toga. 1. svibnja je objavljeno da je stavljena pod nadzor državnog regulatora, što je praktički objava bankrota. No ubrzo ju je kupio JPMorgan Chase pa nije propao novac u banci. Dodatno, nije bilo državnog troška spašavanja.

Do trenutka bankrota bilo je sigurno da će centralna banka FED nastaviti s podizanjem kamatne stope, što je glavni instrument borbe protiv inflacije. Kako je postalo jasno da se bankarska kriza širi, neki analitičari javno su zagovarali da FED stane s podizanjem kamatnih stopa kako bi se sačuvala stabilnost bankarskog sektora.

Očito su regionalne banke jako izložene državnim obveznicama, čija cijena pada kako rastu kamatne stope. Ako te banke budu morale prodavati obveznice prije dospijeća zbog novog “juriša na banke”, stvarat će gubitke.

Već 3. maja održan je novi sastanak FED-a, ali odluka o tome kako je borba protiv inflacije prioritet nije se promijenila. Kamatne stope su podignute za novih 0.25 postotnih bodova i tako je zanemaren rizik koji ta politika predstavlja bankama. “Bankarski sustav SAD-a je čvrst i otporan”, navodi FED u svom izvještaju.

Stoga za sada prevladava konsenzus između analitičara, investitora, FED-a i državnog regulatora da se trenutna kriza fundamentalno razlikuje od finansijske krize koja je pokrenula lavinu opšte ekonomske krize 2008.

No svi su svjesni da su regionalne banke u doba pandemije nakupovale puno državnih obveznica, što je bila politika koju je vodio FED s ciljem očuvanja stabilnosti finansijskog sektora. Podizanje kamatne stope 2022. i 2023. s ciljem borbe protiv inflacije bankama nije problem po sebi, ali može postati problem ako klijenti počnu povlačiti svoj novac. Da bi pokrile isplate, banke moraju prodavati državne obveznice s gubitkom. To je dovelo do bankrota tri banke do sada, a svi se nadaju da je to kraj širenja panike. (Index)