BANJALUKA – Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je Prijedlog odluke o zaduženju prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj asocijaciji za razvoj (IDA) po hitnom projektu oporavka od poplava u iznosu od 47,5 miliona dolara, što je 47,5 odsto ukupnog kredita za BiH od 100 miliona dolara.

Kreditna sredstva biće izdvojena za tri komponente – robu za hitni oporavak od katastrofe, rehabilitaciju ključne javne infrastrukture i podršku za provođenje projekta i izgradnju kapaciteta.

Rok otplate biće 25 godina, sa odgodom plaćanja do pet godina, kamatnom stopom od 1,25 odsto godišnje i valutom plaćanja evrom.

Ministar finansija ovlašćuje se da potpiše projektni sporazum između Republike Srpske i Međunarodne asocijacije za razvoj, te supsidijarni sporazum između BiH i Republike Srpske.

Poslanik PDP-a Velimir Sakan rekao je da se ne zna koliko sredstava odlazi na treću komponentu projekta i da za implementaciju projekata često ide znatan dio sredstava, kako je naveo, u pogrešne ruke.

Poslanik SDS-a Zlatko Maksimović smatra da prije donošenja odluke o zaduženju treba imati tačnu informaciju o iznosu štete, da bi se znalo koliko se može pokriti iz vlastitih budžetskih ušteda.

Prema njegovim riječima, odluka treba da sadrži informaciju koliko će sredstava i u koju svrhu biti utrošeno. „Nejasno je koliko će se sredstava iz zaduženja uložiti za poljoprivredu, a koliko za infrastrukturu“, dodao je Maksimović.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović rekao je da će svi glasati za današnju odluku o zaduženju, jer je ono neophodno.

On je postavio pitanje šta se desilo sa kreditnim zaduženjem kod Evropske investicione banke koje je skupština usvojila 2011. godine u iznosu do 55 miliona evra za projekat odbrane od poplava.

Replicirajući Borenoviću, potpredsjednik Vlade Nada Tešanović rekla je da se navedeni projekat realizuje onako kako je utvrđeno rokovima. „Kredit je bio 55 miliona, realizovali smo 23 ugovora u ukupnoj vrijednosti od 18 miliona evra i implementirali 35 mjera iz projekta, a rok završetka je 2018. godina. Trenutno imamo projekte u koje je uključeno 75 mjera“, rekla je Tešanovićeva.

Poslanik SNSD-a Radmila Stojnić rekla je da, kada je riječ o zaduženjima, Glavna služba za reviziju javnog sektora nije imala primjedbe na Ministarstvo finansija i da je Vlada ovaj put predložila nešto što se ne može odbiti.

Pomoćnik ministra finansija Biljana Bogićević rekla je da projekat nije detaljan jer je rađen u saradnji sa Svjetskom bankom u svega tri sedmice nakon poplava u BiH.

Ona je dodala da će za prvu komponentu biti izdvojeno oko 27 miliona KM, za drugu oko 39 miliona i za treću dva miliona KM.

„Odluku smo donijeli prije donošenja registra štete u BiH, jer BiH zaključno sa 30. junom prestaje da ima status IDA zemlje. Kao implementator projekta Vlada je dužna da svake godine dostavlja revizorski izvještaj kreditoru“, rekla je Bogićevićeva.

Narodna skupština Republike Srpske je takođe razmotrila Prijedlog odluke o prihvatanju zaduženja Republike Srpske prema Svjetskoj banci – Međunarodnoj asocijaciji za razvoj za finansiranje Projekta zaštite od poplava Drine u iznosu od 13,8 miliona dolara.

To predstavlja 57,5 odsto ukupnog iznosa za BiH koji iznosi 24 miliona dolara.

Kredit se odobrava Republici Srpskoj sa rokom otplate do 25 godina i kamatnom stopom od 1,25 odsto godišnje. Period odgode plaćanja do pet godina uračunat je u rok otplate.

Cilj projekta je da bude osigurana veća zaštitu od poplava poljoprivrednih i komercijalnih interesa i zajednica izgradnjom nasipa duž lijeve obale rijeke Drine, od Balatuna do Glavičica, u dužini od oko 33,36 kilometara.

Sredstva su namijenjena za finansiranje komponente 1 Projekta – radovi na zaštiti od poplave i podrška za područje Bijeljine. To uključuje finansiranje građevinskih radova i povezane investicije za zaštitu od poplava na području Bijeljine, u nizvodnim ravnicama u blizini ušća u Savu, od Balatuna do Glavičica, navodi se u obrazloženju Prijedloga ove odluke.

Finansiranje će obuhvatiti građevinske radove, nabavku opreme, podršku za upravljanje projektom, izradu detaljnih građevinskih projekata i pripremu tenderske dokumentacije.

Poslanik SNSD-a Slavica Lukić rekla je da ova odluka ima veliki značaj za područje Semberije, jer će ovo područje konačno biti zaštićeno od poplava.

Poslanik PDP-a Velimir Sakan zauzeo se za kontrolu utrošenih sredstava prilikom realizacije ranije usvojenih projekata za odbranu od poplava u Republici Srpskoj.

Narodna skupština Republike Srpske je razmotrila i Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Fondu i finansiranju zaštite životne sredine Republike Srpske, kojim se preciznije definišu podaci na osnovu kojih se vrši obračunavanje naknade koju plaćaju zagađivači životne sredine.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić rekla je da je prijedlogom ovog zakona propisano da Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Srpske, osim ovlaštenja da donosi rješenja obveznicima plaćanja naknada, može i da zahtijeva uvid u dokumentaciju na osnovu koje se obračunava naknada.

Golićeva je rekla da je ovim prijedlogom zakona izmijenjen način dodjeljivanja sredstava Fonda korisnicima, tako što je predviđeno da se sredstva Fonda dodjeljuju korisnicima i u vidu kredita.

Zakonom je propisano da Upravni odbor Fonda ima tri člana koja imenuje i razrješava Vlada Republike Srpske, navodi se u obrazloženjenju Prijedloga zakona.

U Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti potrošača u Republici Srpskoj koji je razmotrila Narodna skupština navodi se da je trgovac dužan da potrošaču omogući podnošenje reklamacije u prodajnom prostoru, putem pošte ili elektronskih sredstava.

Ovim zakonom predviđa se i obaveza trgovca da potrošaču omogući raskid ugovora.

Obrazlažući zakon, ministar trgovine i turizma Srpske Maida Ibrišagić-Hrstić rekla je da se predloženim aktom terminološki preciziraju pojmovi koji su važni za osiguranje prava potrošača u odnosu prema trgovcu, među kojima su deklaracija, akcijska prodaja ili rasprodaja.

Poslanik SDS-a Miladin Stanić rekao je da su predložene odredbe prihvatljive za klub poslanika ove stranke, ali je izrazio sumnju u provodivost.

Poslanik PDP-a Milan Švraka ukazao je na potrebu daljeg rada na donošenju kvalitetnijih rješenja udruženja potrošača i resornog ministarstva.

Narodna skupština Republike Srpske razmotrila je takođe Prijedlog zakona o dopuni Zakona o izvršnom postupku, kojim se izvršni naslov za prinudnu naplatu troškova krivičnog postupka daje Poreskoj upravi.

Prema ovom prijedlogu zakona, izvršenje novčanih potraživanja na teret sredstava budžeta Republike Srpske, gradova i opština provodi se do visine iznosa na poziciji budžeta predviđenog za te namjene.

Obrazlažući prijedlog, ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković navela je da su dopune predložene radi zaštite budžeta Republike Srpske, kao i zaštite budžeta opština i gradova.

„Intervencije u izvršnom postupku predložene su dok ne bude riješeno pitanje Zakona o prekidu svih postupaka u oblasti naknade materijalne i nematerijalne štete, na čijem usvajanju i dalje treba insistirati“, rekla je Zlatkovićeva.

Poslanik PDP-a Slobodan Popović smatra da se ovim zakonom stavljaju u neravnopravan položaj građani i institucije u slučajevima prinudne naplate.

Poslanik NDP-a Vojislav Gligić upozorio je da će naplata pravosnažnih i izvršnih presuda po tužbama za ratnu štetu predstavljati veliki problem za budžet Srpske.

On je napomenuo da se budžet od prinudne naplate presuda za materijalnu i nematerijalnu štetu već pokušao zaštititi Zakonom o unutrašnjem dugu, a sada i ovim zakonom.

Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak istakao je da se ovim zakonom pokušava „vaditi kestenje iz rata“, ali da problem neće biti riješeni bez sistemskog pristupa rješenju pitanja ratne štete. (Agencije)