Pogoršana likvidnost i ažurnost u isplati odštetnih zahtjeva pojedinih osiguravajućih društava u RS, nedostatak adekvatnog pokrića tehničkih rezervi i nelojalna konkurencija ključni su problemi tog sektora, kazala je Božana Šljivar, direktor Agencije za osiguranje RS. 
U segmentu auto-osiguranja, napominje, problem predstavlja dodatno odobravanja novčanih popusta i drugih oblika stimulacija osiguranicima, često i preko povezanih lica, zbog čega ukazuje na potrebu koordinisane aktivnost svih kontrolnih organa u RS.
Uprkos tim problemima, u sektoru primjetne pozitivne tendencije u industriji osiguranja, navodeći da je i u uslovima ekonomske krize nastavljen rast premije, ostvaren pozitivan finansijski rezultat sektora i povećan broj zaposlenih.
NN: Kako ocjenjujete ovogodišnje rezultate poslovanja osiguravajućih kuća u RS?
ŠLJIVAR: U prvoj polovini ove godine 11 društava za osiguranje u RS ostvarilo je obračunatu premiju od 58,5 miliona KM, sa dominantnim učešćem osiguranja od autoodgovornosti od 67 odsto. Iako osiguranje od autoodgovornosti ima dominantno učešće u ukupnoj premiji i ukazuje na nerazvijenost tržišta, ohrabruje činjenica da je u prvoj polovini godine ostvaren najniži nivo učešća ove vrste osiguranja u ukupnoj premiji u posljednjih pet godina. Zaključno s krajem oktobra društva iz RS ostvarila su premiju od 101 milion KM, što je za 2,15 odsto više u odnosu na isti period prošle godine. Ukupna poslovna aktiva sektora osiguranja zaključno sa krajem juna iznosila je 230,8 miliona KM. S ukupnim neto dobitkom uključujući i dobitke direktno u kapitalu od 6,9 miliona KM poslovalo je devet društava, a gubitak od 1,6 miliona KM, uključujući i gubitke direktno u kapitalu, iskazala su dva društva.
NN: Koji su najveći problemi sektora osiguranja?
ŠLJIVAR: U okviru pozitivnih karakteristika sektora osiguranja u RS za prvu polovinu 2010. ističem da je i u uslovima ekonomske krize nastavljen rast premije, mada sporijim tempom, zatim, ostvaren je pozitivan neto finansijski rezultat na nivou sektora, povećan broj zaposlenih i poboljšana je njihova kvalifikaciona struktura. Realnije su iskazane i bilansne pozicije i postignuta veća pouzdanost finansijskih izvještaja, ostvareno povećanje tehničkih rezervi, te unaprijeđena zaštita osiguranika i korisnika osiguranja, posebno putem ombudsmana u osiguranju koji je u 2010. primio ukupno 87 različitih zahtjeva.
Iako su evidentne pozitivne tendencije, identifikovali smo i osnovne probleme u funkcionisanju sektora osiguranja, kao što su pogoršana likvidnost i ažurnost u isplati odštetnih zahtjeva kod manjeg broja društava, nedostatak adekvatnog pokrića tehničkih rezervi i nakon isteka propisanog prelaznog perioda za usklađivanje, te nelojalna konkurencija i narušavanje premijskog sistema autoodgovornosti.
NN: Kako suzbiti neprestano kršenje jedinstvenog premijskog sistema u obaveznom auto-osiguranju?
ŠLJIVAR: Nepoštivanje zajedničkih uslova i premijskog sistema za obavezno osiguranje od autoodgovornosti može se posmatrati kao direktno i indirektno. Direktno se ogleda kroz formalnu ispravnost polisa, poštovanje sistema bonus – malus, što je Agencija u velikoj mjeri uredila i stavila pod kontrolu. Međutim, veći problem predstavlja dodatno odobravanje novčanih popusta i drugih oblika stimulacija osiguranicima, često i preko povezanih lica, jer je za kontrolu i uređenje ovog segmenta potrebna koordinirana aktivnost svih kontrolnih organa u RS, a prije svega Poreske uprave i sveobuhvatno sankcionisanje.
NN: Da li osiguravajuća društva poštuju propise u pogledu minimalnog nivoa i načina ulaganja obaveznih tehničkih rezervi, margine solventnosti i visine kapitala?
ŠLJIVAR: Društva ispunjavaju postavljene propisane kapitalne zahtjeve, odnosno raspolažu kapitalom višim od margine solventnosti i minimalno potrebnog garantnog fonda. U dosadašnjem radu u postupku nadzora Agencija je kod onih društava kod kojih je utvrđen manji kapital od propisanog nalagala da odmah pokrenu postupak dokapitalizacije. Ovi procesi su i sada u toku kod nekoliko društava. Međutim, sa stanovišta ulaganja tehničkih rezervi situacija je mnogo složenija i u uzročno-posljedičnoj vezi je sa odobravanjem popusta i drugih oblika stimulacije osiguranicima. I dalje imamo problem da jedan broj društava za osiguranje nema pokrivene tehničke rezerve u potpunosti sa propisanim oblicima. Imajući u vidu zatečeno stanje, ekonomsku krizu i stepen razvijenosti domaćeg tržišta hartija od vrijednosti, Agencija je izvršila izmjene postojećih propisa o ulaganjima, s ciljem da bude olakšana pozicija sektora osiguranja u ovom segmentu i da bude produžen period prilagođavanja. Ipak, to je dugoročni problem koji će Agencija morati da adekvatno rješava u narednom periodu. Bitno je, ipak, da su sredstva tehničkih rezervi životnih osiguranja u potpunosti pokrivena odgovarajućim oblicima aktive.
Podnijeli 45 prekršajnih naloga
NN: Koje mjere je Agencija preduzela prema društvima koja krše zakonske i podzakonske propise?
ŠLJIVAR: Preduzimali smo mjere nadzora i to donošenjem rješenja za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti sa precizno utvrđenim rokovima i dinamikom otklanjanja nezakonitosti i nepravilnosti. Pored tih mjera, Agencija je izdavala prekršajne naloge i podnosila zahtjeve za pokretanje prekršajnog postupka protiv društava za osiguranje i protiv odgovornih lica. Ove godine, zaključno sa 17. novembrom, Agencija je izdala 86 naloga za otklanjanje nezakonitosti i nepravilnosti, 45 prekršajnih naloga i pokrenula sedam prekršajnih postupaka. U toku je postupak za podnošenje još 26 prekršajnih naloga.
