BANJALUKA – Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Petar Đokić izjavio je da je prošle godine na radu poginulo šest lica, što je mnogo manje u odnosu na 2012. godinu, te da je smanjen i broj težih povreda, kojih je bilo 22.

„Donošenjem Zakona o zaštiti na radu 2008. godine, Srpska je napravila krupan iskorak po pitanju bezbjednosti i zaštite zdravlja na radu, čime smo prihvatili evropske tekovine u ovoj oblasti“, rekao je Đokić novinarima povodom Svjetskog dana bezbjednosti i zdravlja na radu.

Đokić je pred početak radnog sastanka posvećenog ovoj oblasti, koji je u Banjaluci organizovalo resorno ministarstvo, naglasio da je cilj da se djeluje u pravcu što oštrije kontrole, da bi svi poslodavci ispunjavali uslove zaštite na radu, i posjedovali opremu za zaštitu radnika.

Na tvrdnje sindikata da polovina privrednih subjekata u Srpskoj nema akt o zaštiti na radu, Đokić je poručio da sindikat treba da imenuje ta preduzeća, pravne subjekte ili fizička lica, da bi inspekcijski organi preduzeli zakonom predviđene mjere.

Glavni republički inspektor rada Čedo Risović naglasio je da je inspekcija u prošloj godini obavila 6.160 pregleda i izdala hiljadu prekršajnih naloga u vrijednosti 1,2 miliona KM.

„Prošle godine registovano je šest smrtnih slučajeva, što je za osam manje nego u 2012. godini. Inspektori su dosta represivni u preventivnim pregledima, gdje se izdaje mnogo kaznenih mjera. Kada je u pitanju zaštita na radu, propusta ima i kod poslodavaca, ali i kod radnika“, naglasio je Risović.

On je dodao da je najviše povreda u šumarstvu i građevinarstvu, ističući da su u ovoj godini podnesene dvije krivične prijave protiv preduzeća „Drvoprerada Đurić“ iz Dervente.

Direktor Instituta za zaštitu i ekologiju Republike Srpske Predrag Ilić naglasio je da sva radna mjesta u Srpskoj moraju biti sigurna, te da poslodavci za svako radno mjesto moraju imati akt o procjeni rizika.

„Problem je činjenica da u mnogim oblastima, kakve su uprava i prosvjeta, takav akt uopšte nije izrađen. Akt se radi svake tri godine ili ako je došlo do teže povrede radnika ili smrtnog slučaja, akt mora podleći reviziji“, napomenuo je Ilić.

Prema njegovim riječima, najugroženiji radnici su u metalnoj industriji i zdravstvu, ali rizičnu profesiju imaju i novinari.

Direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić ne slaže se s tvrdnjama sindikata da polovina poslodavaca nema akt o procjeni rizika na radnom mjestu, ističući da kada je riječ o privatnim subjektima, taj akt ima njih više od 90 odsto.

Iz Uprave za inspekcijske poslove Republike Srpske saopšteno je da poboljšanje uslova na radu pozitivno utiče na motivaciju radnika i produktivnost, što vodi ka ekonomskom i socijalnom razvoju društva.

Iz Republičke uprave, povodom obilježavanja 28. aprila, Svjetskog dana bezbjednosti i zdravlja na radu, kao i 1. maja, Međunarodnog praznika rada, napominju da bi bezbjednost i zaštita zdravlja na radu trebalo da budu osnova svake radne aktivnosti.

„I dalje je svijest o značaju zaštite na radu na niskom nivou i potrebno je insistirati na edukaciji kako radnika, tako i poslodavaca, na razvijanju kulture prevencije. Apelujemo na poslodavce da, uprkos ekonomskoj krizi ne štede na mjerama bezbjednosti na radu, a na radnike da ne počinju sa radom bez primjene svih propisanih i obezbijeđenih mjera zaštite na radu“, navedeno je u saopštenju.

Republička inspekcija rada je u 2013. godini izvršila više od 6.100 kontrola, a u 34 odsto kontrola inspektori su utvrdili nepravilnosti i poslodavcima izrekli 1.747 upravnih mjera s ciljem otklanjanja nedostataka.

Izdato je 800 prekršajnih naloga u ukupnom iznosu od 1.118.000 KM, a nadležnim sudovima podnesen je 71 zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.

Iz Inspektorata Srpske napominju i da se u prošloj godini u oblasti nadzora inspekcije rada dogodilo šest povreda na radu sa smrtnim ishodom i 70 težih povreda na radu, a da se kao najrizičnije djelatnosti izdvajaju šumarstvo i drvna industrija, kao i građevinarstvo i elektroprivreda.

„Pojedinačni slučajevi težih povreda zabilježeni su u oblastima trgovine, turizma, kulture, komunalnih djelatnosti, gdje povrede na radu nisu izražena pojava i u poređenju sa prethodnim godinama nemaju trend kontinuiteta“, navode iz Inspektorata.

Prema njihovim navodima, analizom uzroka nastanka povreda na radu u 35 slučajeva ili 46 odsto utvrđeno je da je do povrede došlo zbog nepridržavanja propisanih i obezbijeđenih mjera zaštite na radu prilikom izvođenja radnih zadataka, a najčešće nepažnjom.

Nisu rijetki slučajevi da radnici ne koriste zaštitnu opremu na adekvatan način, u smislu da šljem ili rukavice ostave pored sebe, umjesto da ne počinju sa radom dok ne ispoštuju sve bezbjednosne mjere, ukazuju iz Inspektorata.

U 41 slučaju, ili 54 odsto, uzrok povrede bilo je nepreduzimanje mjera zaštite na radu u skladu sa zakonom.

U pet slučajeva, od ukupno 76, utvrđeno je da poslodavci nisu imali akt o procjeni rizika koji treba da sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda i oštećenja zdravlja na radnom mjestu, kao i mjere za otklanjanje ili smanjenje rizika, a utvrđeno je i da 15 radnika koji su doživjeli povredu na radu nisu pohađali obuku za bezbjedan rad.

Od ukupnog broja radnika koji su doživjeli povredu na radu u samo dva slučaja utvrđeno je da nisu imali regulisan radno-pravni status u skladu sa zakonom, dok su u ostala 74 slučaja radnici sa poslodavcem imali zaključen ugovor o radu i bili su prijavljeni na obavezne vidove osiguranja.

Posmatrano po polnoj strukturi radnika koji su doživjeli povredu na radu, u šest slučajeva, ili osam odsto riječ je o ženama, dok je u 64 slučaja, odnosno 92 odsto riječ o muškarcima.

Najveći broj povreda na radu doživjeli su radnici čija starosna dob je od 40 do 50 godina, a riječ je o 26 zaposlenih.

Povredu je doživjelo 19 radnika u dobi od 30 do 40 godina, 17 radnika u dobi od 20 do 30 godina, 12 radnika u dobi od 50 do 60 godina i dva radnika starija od 60 godina.

Kada je riječ o danima u sedmici, najviše povreda se dogodilo utorkom i petkom, a najmanje četvrtkom i nedjeljom.

Posmatrano po dijelu radnog dana, najviše povreda se dogodilo u prvoj smjeni, ukupno 40, u periodu od 6.00 do 12.00 časova, a mjeseci sa najvećim brojem povreda su april i novembar, dok se u januaru i avgustu dogodilo najmanje povreda. (Agencije)