MADRID – Dok se mnoge zemlje evrozone teško nose s inflacijom, Španijaa je već ispunila glavni cilj: spustila ju je na poželjnih “oko dva posto”.
U julu je iznosila 2,1 posto, a mjesec prije tek 1,6 posto, podaci su Eurostata. Nekoliko faktora podstiče dezinflacijske trendove u Španiji, objašnjava ING Grupa, nizozemska finansijska grupacija, a prvi je značajan pad cijena gasa i električne energije.

Osim toga, Španijaa je od početka bila manje ovisna o ruskim energentima, ima visok udio obnovljivih izvora energije (oko 50 posto potreba) i nuklearne energije (oko 20 posto). Dodatno, zbog blaže klime potrebno je manje energije za grijanje domova i zgrada tokom zime, piše Jutarnji list.

Vjerovatno još i važnije za pad inflacije pokazalo se obuzdavanje cijena hrane i ugostiteljstva. U junu je hrana u Španiji bila 10,2 posto skuplja nego godinu prije, dok su cijene u evrozoni rasle 12,6 posto, a u Hrvatskoj 14,8 posto. Cijene hrane, naravno, diktiraju i troškove u ugostiteljstvu. Ipak, vidljiva je značajna razlika u poslovnom pristupu španskih i hrvatskih vlasnika restorana i hotela.

Tako su u Španiji u junu poskupjeli šest posto na godišnem nivou, a cijene su i prije rasle vrlo umjereno, između šest i sedam posto. Svakako, znatno sporije nego hrana. U Hrvatskoj, međutim, cijene u restoranima u hotelima u junu su skočile 18,9 posto, najviše u evrozoni s prosjekom od 7,7 posto. U proteklih godinu dana inflacija u toj kategoriji nije padala ispod 17 posto.

Poput hrvatske, i španska je vlada donijela brojne mjere za ublažavanje udara inflacije. Uključivale su ograničavanje cijena energije, sniženje troška javnog prevoza, oporezivanje ekstra dobiti i ograničenje rasta cijena najamnina, kao i privremeno smanjenje PDV-a na prehrambene proizvode: kruh, brašno, određene vrste mlijeka, sir, jaja, voće, povrće, mahunarke, žitarice, maslinovo ulje… Konačni rezultat, očito je, značajno se razlikuje.

Prema podacima španske centralne banke, vlada je uspjela zadržati 90 posto ciljanih cijena prehrambenih proizvoda na niskom nivou.

Hrvatska Vlada, kako je i sama priznala, u tome nije uspjela. Istraživanje Porezne uprave pokazalo je da je samo trećina preduzetnika smanjila cijene proizvoda u istom iznosu koliko je snižena stopa PDV-a. Ostali su mjeru uglavnom iskoristili za povećanje profitnih marži. Španska je vlada bila mnogo ambicioznija i po pitanju novih poreza.

Oporezivanje izvanredne dobiti energetskih kompanija i banaka predviđeno je dvije godine, a donijela je i novi “solidarni porez na bogatstvo” za pojedince čija je neto imovina veća od tri miliona evra.