ISTANBUL – Predsjedavajući Savjeta ministara BiH Nikola Špirić izjavio je danas da ne bi bilo dobro da bilo koji nivo vlasti u BiH ugrozi aranžman sa MMF-om i izrazio nadu da će Vlada Federacije uprkos pritiscima boračke populacije ispoštovati obaveze iz pisma namjere.

On je podsjetio da je Vlada FBiH dala garancije da će provesti obaveze iz pisma namjere i rekao da za to mora da ima i podršku Parlamenta.

“Prerano je za predizbornu kampanju i mislim da nema potrebe da bilo ko ponese odgovornost za ugrožavanje aranžmana sa MMF-om koji je u interesu svih građana BiH”, rekao je Špirić koji prisustvuje godišnjem zasjedanju MMF-a i Svjetske banke u Istanbulu.

Delegacija BiH danas je učestvovala na plenarnom zasjedanju ovog samita, a nakon toga održali su sastanak sa predstavnicima Velike trgovačke komore i Berze u Turskoj.

Guverner Centralne banke BiH Kemal Kozarić rekao je da BiH mora zadržati stendbaj aranžman sa MMF-om, jer će tim novcem stabilizovati budžet, provesti neophodne reforme i iskoristiti šansu za razvoj.

On je istakao nakon razgovora sa čelnim ljudima Svjetske banke i MMF-a u Istanbulu da ova finansijska institucija insistira da vlasti u BiH provedu politike koje su obećale.

“Nema u tome nikakve dileme. Neispunjavanje uslova ugrožava aranžman, to nam je jasno poručeno”, naglasio je Kozarić i dodao da bi bila velika šteta ukoliko bi BiH izgubila aranžman.

Prema njegovim riječima, iz MMF-a kažu da će njihov Izvršni odbor odlučiti o drugoj tranši kredita do kraja godine, nakon provjere je li BiH ispunila sve uslove.                 Kozarić smatra da vlasti u BiH moraju pokrenuti javne investicije, infrastrukturne projekte, deblokirati dostupna sredstva za te namjene i hitno realizovati kredite međunarodnih finansijskih institucija, kako bi BiH spremno dočekala postepeni izlazak iz krize koji će se, prema njegovoj procjeni, u BiH desiti u posljednjem kvartalu naredne godine.

Direktor MMF-a Dominik Stros-Kan izjavio je danas da će toj finansijskoj instituciji biti potrebna veća ovlašćenja kako bi mogla uspješno da se nosi sa potencijalnim krizama.

“Kriza ima vrlo malo veze sa trenutnim bilansima i promjenama valuta, što je tradicionalno glavni predmet interesovanja Fonda”, izjavio je Dominik Stros-Kan u Istanbulu.

On je pozvao na davanje većih ovlašćenja MMF-u, kako bi ta ustanova bila u mogućnosti da se bavi ključnim faktorima koji utiču na globalnu ekonomsku stabilnost.

MMF je formiran 1944. godine s ciljem da pomogne poslijeratno obnavljanje ekonomije u svijetu i uspostavi međunarodni platni sistem.

Kada je osnovan, MMF je imao 45 država članica, a danas se u članstvu te organizacije nalazi 186 država uključujući teritoriju Kosova, koje je posljednje primljeno u članstvo 29. juna 2009. godine.

Povećanje glasačkog udjela zemalja u razvoju u MMF-u za pet, a u Svjetskoj banci za tri odsto biće jedna od glavnih tema dvodnevnog godišnjeg zasedanja te dvije međunarodne finansijske institucije, koje je počelo danas u Istanbulu.

Kako su prenjele agencije, ta reforma glasačkog tijela dvijeju organizacija trebalo bi da bolje odrazi sve veći značaj zemalja u razvoju u globalnoj ekonomiji.

“Ova reforma će povećati naš legitimitet”, ocjenio je Stros Kan.

Predsjednik Svjetske banke Robert Zelik je otišao još dalje, pa je pozvao učesnike skupa da kvotu povećaju za još tri odsto, sa već usvojenih 47, na ravno 50 procenata.

“Međunarodnom sistemu je potrebna grupacija Svetske banke koja je odraz međunarodne ekonomske realnosti 21. veka”, rekao je on, dodajući da veći glas u SB treba da ima naročito Afrika.

Glavni zadatak skupa u Istanbulu je trasiranje puta za izlazak iz svjetske ekonomske krize, a učesnici sastanka, ministri finansija i guverneri centralnih banaka iz 186 zemalja, svjesni su da će zemlje u razvoju i tržista u usponu imati vodeću ulogu u povratku održivom ekonomskom rastu.

Direktor MMF-a je pozvao na svjetsku ekonomsku saradnju baziranu na naporima Grupe 20 (G20) industrijski najrazvijenijih zemalja i država sa privredama u naglom usponu, kojima je, kako je rekao, već spriječen kolaps svjetske ekonomije.

“Izgleda da smo se povukli sa ivice ponora, pa iako je, kako svi znamo, još rano da proglasimo pobjedu, barem smo kročili na put oporavka”, rekao je on.

Šef MMF je, međutim, ukazao da saradnja ne smije da obuhvati samo države G20, pozvavši svih 186 prisutnih zemalja da “iskoriste priliku da zajedno oblikuju post-krizni svijet”.

Podsjetivši da članstvo MMF-a obuhvata i “države sa niskim prihodima, koje su dom milijardi ljudi koji još uvijek žive u siromaštvu, ekonomski marginalizovani”, Stros Kan je rekao da “i njihov glas mora da se čuje”.

MMF je, podsjećaju agencije, posljednjih mjeseci odobrio na desetine milijardi dolara kredita kako bi pomogao ekonomijama u krizi širom svijeta, dok je Svjetska banka povećala kreditiranje na rekordni nivo u 2009. Mnogi sada očekuju da dvije institucije pomognu oporavak svjetske ekonomije i umanje bolne socijalne posljedice krize, prije svega rastuću nezaposlenost i siromaštvo.

Dvodnevnom skupu u Istanbulu prisustvuje 13.000 ljudi, među kojima su delegati , ministri finansija, guverneri centralnih banaka, brojni finansijski stručnjaci i novinari.

U izjavi datoj pred početak skupa, Zelik je ocjenio da “globalna ekonomija još može da doživi nazadovanje, možda već 2010. godine, kada vlade planiraju da povuku veći dio ekkonomskih stimulativnih paketa”, dok je Stros Kan upozorio da ” nikako ne smije reći da je kriza prošla, dok god predstoji veliki porast broja nezaposlenih”.

Direktor Svjetske banke Robert Zelik upozorio je da bi sredstva kojima banka raspolaže uskoro mogla da presuše.

Razlog je jednostavan – sve je više zemalja koje zbog globalne ekonomske krize traže sve više para.

Zbog toga je Svjetska banka, najveći svjetski zajmodavac za razvojne projekte, već počela da troši dodatnih 100 milijardi dolara koje je prošle godine stavila na stranu za zemlje u razvoju i uskoro će joj biti potrebna donatorska dokapitalizacija, istakao je Robert Zelik.

“Očigledno je da će potražnja nadmašiti 100 milijardi dolara koje smo namijenili zemljama u razvoju. Po svemu sudeći, ove godine ćemo imati rekordne zajmove od 40-ak milijardi dolara, poslije prošlogodišnjih 33 milijarde. Sredinom naredne godine naša sredstva će biti ozbiljno ograničena, što znači da ćemo morati da se koncentrišemo na zemlje sa najnižim primanjima.”

No pojedine zemlje donatori, poput Britanije i SAD nisu baš spremne da ponovo odriješe kesu.

Britanski ministar za razvoj Daglas Aleksander izjavio je da, prije nego što razmotri povećanje doprinosa, želi da se način upravljanja Svjetskom bankom promijeni i da se pri tom obezbijedi veći stepen transparentnosti.

Američki ministar finansija Timoti Gajtner je zatražio da se obezbijedi efikasnost kreditiranja siromašnih zemalja, dok je njegova francuska koleginica Kristin Lagard dovela u pitanje samu ideju da su Banci potrebna dodatna sredstva.

Zapadni donatori Banci zamjeraju da ne uzima u obzir stavove zemalja kojima bi trebalo da služi i zbog toga će se broj glasova koji pripadaju zemljama u razvoju u upravnom odboru banke povećati za tri do pet odsto.