BEOGRAD – Srbija, osim Fijata, nema nijednog drugog velikog izvoznika, rezultati su istraživanja Biznis info grupe u kojem se navodi da je sa stanovišta šireg tržišta ovo jedini relevantni izvoznik budući da izvozi više od milijarde evra godišnje.

Profesor na Univerzitetu Singidunum Zoran Jeremić ocenio je da je veoma loše to što Srbija ima samo jednog velikog izvoznika.

"To ukazuje na visok rizik jer postoji velika zavisnost izvoza od jednog učesnika", rekao je on pri prezentaciji istraživanja Biznis info grupe o najuspešnijim preduzećima koje je danas zvanično predstavljeno u Tanjugovom Pres centru u saradnji sa Fondacijom Konrad Adenauer.

On je istakao da u kategoriji od 400 miliona evra do milijarde nema izvoznika.

U istraživanju Biznis grupe objavljen je i spisak najvećih neto izvoznika u prošloj godini, a na kome su tri najveće kompanije Fijat automobili Srbija, HIP Petrohemija i Jura korporacija.

Prvi na listi najvećih izvoznika u ovoj publikaciji, odnosno kompanija koje više izvoze nego sto uvoze u 2014. godini je FAS iz Kragujevca koji je realizovao izvoz vredan 1,36 milijardi evra i uvoz od 929 miliona evra.

HIP Petrohemija iz Pančeva, koja je u restrukturiranju, imala je izvoz vredan 148, a uvoz 21 milion evra. Na trećem mestu je Jura korporacija iz Rače sa 119 miliona evra izvoza u prošloj godini i 42 miliona evra uvoza.

RTB invest je na četvrtom mestu, zatim Sojaprotein iz Bečeja, na šestom mestu je Hemofarm iz Vršca sa 149 miliona evra izvoza i 89 uvoza i na sedmom mestu je Jugoimport SDPR sa 67 miliona izvoza i 12 miliona evra uvoza.

Istraživanje Biznis info grupe je pokazalo i da je od 100 najvećih izvoznika u Srbiji oko trećina istovremeno na listi 100 najvećih uvoznika.

Govoreći o sektorima u kojima postoje najveći potencijali za povećanje neto izvoza, Jeremić je naveo prehrambeno-prerađivačku industriju, autokomponentaše i proizvodnju električnih aparata.

Za Želecaru Jeremić kaže da je ta kompanija u 2008.godini ostvarilo rekordan izvoz od 877 miliona evra i uvoz od 601 milion evra, ali je posle toga neto izvoz bio veoma mali, a poslovni rezultati sve lošiji.

"Neće biti lako podići proizvodnju i izvoz Železare na taj nivo", konstatovao je on.

On je rekao da čak i da Železara dobije strateškog partnera i počne profitabilno da posluje, što se tiče neto izvoza ne može se očekivati značajan efekat iako bi efekat na rast BDP bio značajan.

U publikaciji je navedeno da su subvencije za privlačenje investitora, ipak, bile neophodne i a bez njih ne bi bilo ni ovo malo investicija.

"Mada je bilo dosta promašenih i neotrebnih subvencija, tamo gde su privučeni strani investitori orijentisani na izvoz i na nove tehnologije, efekat je vidljiv".

Govoreći o firmama u restrukturiranju, on je rekao da 17 najvećih izvoznika ostvaruje izvoz z vrednosti od 423 miliona evra, ali da su i njihovi gubici na tom nivou.

Predsednik Saveza ekonomista Srbije Aleksandar Vlahović ocenio je danas da su na listi deset najvećih izvoznika gotovo svi strani investitori.

"Izuzetak je sektor poljoprivrede, odnosno proizvodnja hrane gde je kod nas prisutno nekoliko velikih i jakih domaćih kompanija, ali koji svoj razvoj baziraju na angažovanju inostranih, pozajmljenih ili kapitalnih sredstava", rekao je on.

U prošloj godini, kako je Vlahović ukazao, iznos stranih direktnih investicija bio je na istom nivou kao u 2013. kada je ostvaren jedan od istorijskih minimuma.

"Nominalno, SDI u 2014. su iznosile 1,3 milijarde evra, ali kada od tog iznosa odbijete iznos reinvestirane dobiti kompanija koje su već investirale u Srbiju, onda ćete doći do iznosa koji je približan ostvarenom u 2013, a to je 700-750 miliona evra", objasnio je Vlahović.

On je objasnio da jedan od ključnih razloga za ovako nizak priliv SDI treba tražiti u opkruženju.

Međutim, Vlahović je ukazao i da postoji još čitav niz strukturnih projekata koji se moraju realizovati u narednom periodu, a da je ključna reforma javnog sektora.

Istakao je i da je neophodna reforma javnih preduzeća koja će omogućiti uklanjanje svih prepreka za uspešno konkurentno poslovanje.

Mora se, kazao je Vlahović, povećati nivo javnih investicija koji je u prethodne dve godine bio na istorijskom minimumu i iznosio svega 2,5 odsto BDP-a godišnje na 3,5 odsto BDP-a godišnje.

Ekonomisti: Subvencije trebaju biti "šlag na torti"

Subvencije investitorima kako bi ulagali u Srbiji samo su šlag na torti, i pomažu samo ukoliko su praćenje poboljšanjem poslovne klime, ocenili su ekonomisti.

Vlahović je, naime, rekao da uz subvencije treba sistemski raditi na sređivanju poslovnog ambijenta u državi.

Subvencije, smatra on, bi mogle da poboljšaju klimu, ali su one ipak samo "šlag na torti" i ne bi trebalo da budu sredstvo za plaćanje investitorima da dođu.

Govoreći na predstavljanju istraživanja Biznis info grupe o najuspešnijim kompanijama Vlahović je rekao da su ranije na uštrb subvencija propušteni drugi važni projekti koji bi bili efikasniji za srpsku ekonomiju.

"Ja bih, recimo, razvijao Garancijski fond koji je ranije ukinut, a koji je važan za razvoj malih i srednjih firmi", rekao je Vlahović.

Jeremić je poručio da su subvencije u Srbiji više cena lošeg privrednog ambijenta.

"Verovatno polovina investitora ne bi ni došla bez subvencija", rekao je on.

Pavičić je rekao je kako ima rezervu prema podsticajima države, ali smatra da se ipak može pravdati učešće u investicijama.

"To bi bilo najbolje iskoristiti i podstaći neto izvoznike. Nama trebaju neto izvoznici koji prerađuju domaće sirovine", rekao je Pavičić.

Inače, ministar privrede Željko Sertić je potpisao sa američkom kompanijom NCR ugovor o subvencijama u iznosu od četiri miliona evra, na osnovu čega će ova kompanija do 2017. godine zaposliti još 800 radnika u Srbiji.

Ministar je precizirao da će se subvencije ovoj firmi isplaćivati u tranšama. NCR će na ime bruto zarada za novozaposlene ujedno isplatiti više od 43 miliona, a država, kako je rekao, daje manje od 10 odsto na tu cifru.

Sertić je naglasio da će subvencije doneti veći prihod u budžet po osnovu poreza i zaposliti veliki broj ljudi.

Upitan kako je došlo do zaokreta i da se država ipak odlučila da daje subvencije za investitora, Sertić je odgovorio:

"Kada sam izabran za ministra privrede u vrlo kratkom roku smo se dogovorili da je ipak potrebno obezbediti podsticaje kompanijama koje imaju dobre biznis planove, i ako te subvencije služe da se zaposli veći broj ljudi".

Prema njegovim rečima, NCR će uz ove podsticaje imati više od 1.400 zaposlenih. (Agencije)