SARAJEVO, Ukoliko bi bile ostvarene najave iz Srbije da će omogućiti prednost domaćim preduzećima u javnim nabavkama samo nekoliko dana prije liberalizacije tržišta javnih nabavki u zoni slobodne trgovine CEFTA 1. maja, to bi predstavljalo drastično kršenje tog sporazuma zbog kojeg bi ova zemlja mogla biti prijavljena Sekretarijatu u Briselu. 
Upozorio je na ovo Igor Gavran, projekt-menadžer Spoljnotrgovinske komore BiH, komentarišući izvještaje srbijanskih medija prema kojima su trojica ministara Vlade Srbije obećala predstavnicima tamošnjeg sindikata da će u javnim nabavkama dati prednost domaćim preduzećima.
Na tom sastanku zaključeno je da će biti osnovano mješovito radno tijelo koje će pratiti kako će se sporazum o preferencijama provoditi u praksi.
Iako ne vjeruje da će Srbija posegnuti za nedozvoljenim mjerama, Gavran smatra simptomatičnim da ovakve vijesti iz Srbije, zemlje koja trenutno predsjedava CEFTA, dolaze samo desetak dana prije liberalizacije tržišta javnih nabavki 1. maja, a što će značiti da će sve zemlje članice CEFTA morati obezbijediti iste uslove na tenderima i domaćim i stranim kompanijama, te ukinuti preferencijale kojima su favorizovale domaće preduzetnike.
“To važi i za Srbiju, koja prema aktuelnom Zakonu o javnim nabavkama domaćim firmama daje povlastice od 20 posto, ali i za BiH gdje su preferencijali 15 posto”, pojašnjava Gavran.
Podsjeća da je tržište javnih nabavki u okviru CEFTA trebalo da bude uspostavljeno odmah po stupanju na snagu bescarinske zone 2006, ali da je odgođeno na zahtjev naše zemlje. Prelazni period, priznaje, nismo najbolje iskoristili, ali bez obzira na to smatra da će ujednačavanje tržišta javnih nabavki donijeti više koristi našim preduzećima nego štete.
“Kad je riječ o Srbiji, tamo će naše kompanije, grubo rečeno, biti u prednosti barem za onih pet posto koliko su njihovi preferencijali veći od naših. Bh. kompanije koje su u Srbiji uspijevale biti konkurentne uprkos visokim povlasticama sada će imati veće šanse da dobijaju poslove. Na drugoj strani ni onih 15 posto peferencija koje smo mi u BiH davali našim kompanijama nije bilo dovoljno da one pobjeđuju na tenderima, nego su poslove, naročito u građevinskom sektoru, u pravilu dobijali Hrvati, Slovenci i drugi”, kaže Gavran i konstatuje da su šansa BiH osim Srbije i druga tržišta u regionu na kojima možemo biti konkurentni kao što su crnogorsko, makedonsko, albansko, kosovsko.
Naglašava da se situacija s javnim nabavkama nakon 1. maja drastično mijenja, jer će sve zemlje, pa tako i BiH, umjesto povlastica na tenderima morati pronaći drugačije suptilnije načine da podrže svoje kompanije, između ostalog putem podsticaja, smanjenja doprinosa na plate ili na neki drugi način.
Proteklih dana nismo dobili stavove Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH o liberalizaciji tržišta javnih nabavki.
Žalbe “Ushe” iz Višegrada
Na visoke preferencijale u javnim nabavkama u Srbiji žali se znatan broj bh. kompanija.
Između ostalog, “UNIS Usha”, fabrika čeličnih užadi iz Višegrada, koja oko 80 posto svojih proizvoda plasira na srbijansko tržište, suočavala se s problemima prilikom učestvovanja na tenderima, jer je bila manje konkurentna zbog povlastica koje imaju tamošnje kompanije.
Liberalizacijom tržišta javnih nabavki položaj u Srbiji će joj biti znatno poboljšan.
