Predsednik Fiskalnog saveta Srbije Pavle Petrović izjavio je da je malo verovatno da se budžetski deficit Srbije smanji za 0,75 odsto u sledećoj godini, jer su glavne mere već iscrpljene u ovoj godini, već je, kako je naveo, moguće da se ostvari pola od toga.

Petrović je, na prezentaciji ocena Fiskalnog saveta o predlogu budžeta za 2016. godinu u Narodnoj banci Srbije, istakao da je ove godine republička vlada ostvarila značajno trajno smanjenje deficita od 2,5 odsto, mnogo bolje od očekivanja, ali da su glavne mere fiskalne konsolidacije "potrošene", te da će uštede dogodine morati da se realizuju bez "velikih" mera.

"Glavne poluge za uštede u narednoj godini su zamrzavanje plata i penzija i racionalizacija broja zaposlenih. Plate i penzije će biti malo povećane, dok je racionalizacija preambiciozno planirana", rekao je Petrović o Predloga zakona o budžetu, koji će se naći pred poslanicima Skupštine Srbije.

Fiskalni savet, prema njegovim rečima, procenjuje da će se od planiranog trajnog smanjenja deficita za 0,75 odsto u 2016. ostvariti samo polovina.

Petrović je ukazao da manjak u državnoj kasi od preko 3,5 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP) ne bi zaustavio rast javnog duga i da samo deficit ispod 3,0 odsto BDP-a  sprečava neposrednu opasnost od krize javnog duga.

Podsetio je da je budžetski deficit u 2014. iznosio 6,7 odsto BDP-a, da je ove godine srezan za 2,5 procenata, te da preostaje da se u naredne dve godine on umanji za još 1,5 odsto – po 0,75 odsto godišnje. 

Iako je potrebno prilagođavanje u narednoj godini znatno manje nego u ovoj, izazovi su veći, kazao je Petrović, dodajući da postoje rizici s kojima bi u narednoj godini trebalo računati, a koji nisu planirani budžetom.

Dok su budžetski prihodi realno projektovani i skoro bez rizika, polovina planiranih ušteda je, smatra on, pod znakom pitanja, a najveću pretnju vidi u projektovanoj racionalizaciji broja zaposlenih u javnom sektoru od 29.000 ljudi, koja, po njegovoj oceni, ne može da se realizuje u obimu u kom je planirano.

Kao drugi rizik za realizaciju planiranih ušteda naveo je smanjenje subvencija za agrar, koje su prepolovljene, što će verovatno naići na reagovanje paora, kao i mogući "udari" od strane javnih preduzeća u vidu nepredviđenih jednokratnih nepredviđenih troškova, što bi dovelo do probijanja rashoda planiranih u državnoj kasi za 2016. za oko 100 miliona evra.

Prema njegovim rečima, dug RTB Bora od 23 miliona evra koji dospeva iduće godine, a koji to preduzeće teško može samo da servisira, kao i dug Petrohemije prema NIS-u od 85 miliona evra koji je trebalo da bude plaćen ove godine iz budžeta, verovatno će biti prenet u 2016. a  budžetom nije planiran.

Petrović je takođe naveo da su za Železnice Srbije i Resavicu planirani isti iznosi subvencija, napominjući da u slučaju Železnica predviđeni iznos nedovoljan za otpemnine za otpuštanje oko 2.500 do 3.000 zaposlenih.

Kod Resavice ostaje nejasno da li se odustaje od reformi budući da se to preduzeće nalazi u grupi 17 firmi čiji status treba da bude rešen do 31. maja iduće godine, ili je budžetski plan neogovarajući, zapitao je on.  

Predsednik Fiskalnog saveta je takođe ocenio da, uprkos dobrim rezultatima u 2015. u smanjenju deficita, ti rezultati još ne garantuju da će cela fiskalna konsolidacija zaključno sa 2017. godinom biti uspešno okončana.

"Razlozi za to su što, kao i u 2016, i 2017. osnovne mere za smanjivanje deficita su zamrzavanje plata i penzija i racionalizacija broja zaposlenih. Mi ocenjujemo da i te mere neće dati neophodne uštede, kao što neće dati ni u 2016", rekao je Petrović.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković smatra da je budžet za 2016. godinu manje transparentan nego što je bio za ovu, što je ilustrovao podatkom da je za potencijalne investitore predviđeno 8,0 milijardi dinara, ali da nije dat spisak preduzeća i iznosi koji su za svako od njih planirani, kao što je to bio slučaj lani.

Malo verovatno da u 2016. otkaz dobije 29.000 ljudi

Petrović smatra da je malo verovatno planirano smanjenje broja zaposlenih u javnom sektoru u 2016. godini za 29.000 ljudi. Petrović je ipak rekao da je moguće smanjenje za prvih 9.000 i to do kraja januara.

“To je ipak manji deo plana. Šta je sa preostalih 20.000 tokom godine? Za sada ne vidimo analize i planove kako će se to ostvariti”, ukazao je Petrović.

Prema njegovim rečima, slični planovi su postojali i u 2015, kada se govorilo da će broj zaposlenih biti smanjen za 25.000, a taj plan je, kako je konstatovao, potpuno je podbacio.

Fiskalni savet je naveo da je od 25.000 zaposlenih koliko je u ovoj godini trebalo da ostane bez posla, to bio slučaj za njih oko 5.000, ali su oni mahom otišli u penziju dobrovoljno.

Od planiranih otpuštanja za sledeću godinu, u Fiskalnom savetu ne znaju tačno kako je to po delatnostima planirano, ali iz mase novca koja je predviđena za plate i otpremnine, dolaze do nekih zaključaka.

Član Fiskalnog saveta Vladimir Vučković izjavio je da se, analizom predloga budžeta za 2016. godinu, može zaključiti da će u narednoj godini otkaz dobiti 7.000 ljudi u zdravstvu, 16.000 u lokalnim samoupravama uključujući i preduzeća, nekoliko hiljada u prosveti i dve do tri hiljade u MUP-u.

Vučkovih je istakao da je predlogom predviđeno 15 milijardi dinara za otpremnine, što je dovoljno za otpuštanje 20.000 do 25.000 ljudi.

"Ove godine je za otpremnine izdvojeno oko osam milijardi dinara, a za 2016. se predviđa oko 15 milijardi dinara. To je dobro procenjeno za otpuštanje između 20-25.000 zaposlenih, a taj iznos je dovoljan upravo za pokrivanje tog broja ljudi", rekao je on.

Vučković je naglasio da Fiskalni savet ne raspolaže podacima koliko će ljudi dobiti otkaza u kom sektoru, ali analizirajući predlog budžeta za 2016. vidi se iz mase otpremnina da najveći deo ide za republiku i lokalnu samoupravu, uključujući i lokalna preduzeća.

"Lokalna samouprava i lokalna preduzeća, gledajući mase otpremnina, oko 16.000 otkaza, a u zdravstvu oko 7.000. To je samo ako se na osnovu otpremnina sudi o tome kakvi su planovi, jer se ništa više ne vidi", rekao je Vučković.

Prema njegovim rečima, u MUP-u je planirana manja masa zarada, što može da dovede do zaključaka, da će 2.000 do 3.000 ljudi da ode krajem ove i početkom sledeće godine.

"Po svemu sudeći, to će biti oni koji već ispunjavaju jedan uslov za penziju", rekao je on i dodao da će njima ipak biti isplaćena otpremnina.

A kada je reč o prosveti, naveo je on, trebalo bi biti pažljiv jer još se ne zna kakva će biti masa izvršenja u ovoj godini.

"Ali sudeći prema fondu plata, nekoliko hiljada ljudi bi trebalo da bude manje zaposleno u sledećoj nego u ovoj godini", zaključio je Vučković.

Novac od Telekoma ne bi ulazio u budžet

Petrović je izjavio da novac od eventualne prodaje Telekoma Srbija neće ulaziti u budžet za 2016. kao prihod, već da bi se tim novcem otplaćivali dugovi s najvišim kamatama.

"Novac od Telekoma mogao bi da se koristi na otplatu duga, za investicije, kao izvor finansiranja, ali neće ulaziti u budžet kao prihod", rekao je Petrović.

On smatra da bi bilo značajno da se otplate najskuplji dugovi, oni s najskupljim kamatom, i naveo da bi tako, zaobilazno, možda mogle da se ostvare uštede.

Petrović je, međutim, ukazao na to da bi nivo javnog duga time bio smanjen, ali ne i tendencija njegovog kretanja.

"Dug će i dalje da se povećava, ali bi se nivo duga smanjio prodajom Telekoma", konstatovao je predsednik Fiskalnog saveta.

Govoreći o Železari Smederevo, Petrović je rekao da je traženje strateškog partnera pre izbegavanje dodatnog trška za državu, nego što je prihod.

"Železara jeste jedan od rizika, jer nije trajno rešena, i može da bude potencijalni rizik za budžet", rekao je on.

Upitan da li je budžet za 2016. razvojni, Petrović je odgovorio da bi to bilo tako da su javne investicije značajnije povećane, što nije slučaj.

"Mi sada imamo javne investicije na nivou od 2,8 odsto BDP-a, dok bi taj nivo trebalo da bude između 4-5 odsto BDP-a. To je tako u uporedivim zemljama i u skladu s onim što ruinirana infrastruktura zahteva”, rekao je Petrović i dodao da postoje povoljni zajmovi koje je Srbija dobila od EBRD-a, Svetske banke. (Agencije)