BEOGRAD – Nova Vlada pred sobom ima čist teren i može da novim političkim autoritetom, uz podršku građana, "gura" dobro na svim frontovima, smatra ekonomista Jurij Bajec.

On kaže da više nema političkih prepreka za sprovođenje ekonomskih mera, samim tim nema ni opravdanja za novu vlast ukoliko ne uspe da sprovede zamišljeno.

"Ne bih mnogo kritikovao predložene mere. Osnovno je da vidimo šta će biti sa budžetom i sistemskim zakonima. Tokom ove godine će se sve jasno videti", rekao je Bajec u "Kažiprstu".

Govoreći o planu koje predlaže premijer Aleksandar Vučić, Bajec navodi da je suština u donošenju sistemskih zakona i konsolidaciji budžeta, dok je sve ostalo manje ili više "kratkog dometa".

Bajec ističe da ekonomisti i MMF ne vole mere kao što je subvencionisanje, koje se u Srbiji kontinuirano sprovodi već godinama, ali da je u Srbiji sa ovakvom privredom teško pustiti tržište da se samoreguliše.

"Oni kažu da valjda imamo tržišnu privredu, da bi trebalo stvoriti ambijent jednakih šansi. Međutim, privreda se nije oporavila, problem likvidnosti je akutan i prosto ne možete očekivati da spontane tržišne situacije stvore bolju situaciju", kaže Bajec.

On ocenjuje da dogovor države i banaka oko kreditiranja privrede može da pomogne da se u zemlji pokrene kreditni potencijal, što bi moglo da znači i deo novca u investicijama.

"To je dobro i mera će sigurno pomoći da se upumpa novac u privredu. Međutim, 2009. godine je nastao problem oko toga ko će dobiti ta sredstva. Iskustvo nam pokazuje da dogovor sa bankama mora da bude čvrst, i da se ideja, koja nije loša u svojoj osnovi, isprati do kraja. Mali preduzetnici koji su dobro poslovali su se žalili da su im veliki sve pokupili, a problem je i što tog novca nema beskonačno", kaže Bajec.

Bajec kaže da su dobre i najava borbe protiv sive ekonomije i plan o pomoći u zapošljavanju, preuzimanjem dela obaveza poslodavca, ali i da je tu ključno stvaranje drugačijeg ambijenta.

"Preduzeća će koristiti pomoć u zapošljavanju, ako bude bilo šansi za veću proizvodnju. Što bi neko zapošljavao, ako posla nema? Što se sive ekonomije tiče, svaka vlada može i mora da se bori protiv nje, a ova sada nema nikakvu političku kočnicu. Ipak, uvek ranije je nastajala situacija da država kaže da jeste protiv sive ekonomije, ali da neće da radi ništa po tom pitanju jer je to vrsta socijalnog ventila", kaže Bajec.

Zbog toga, on smatra da je sada ključno sačekati jun i videti kako će izgledati bitne promene u Zakonu o radu, finalna promena Zakona o privatizaciji i stečaju, kao i Zakon o planiranju i izgradnji o kome se ne govori mnogo.

"Važno je rešiti problem preduzeća u restrukturiranju i stvoriti ambijent u kome svi jednako posluju", kaže Bajec.

On ističe i da politika štednje neće daleko dovesti Srbiju, ako nema paralelnih aktivnosti koje dovode do veće proizvodnje.

"Morate da štedite i najavljuju se neki rezovi, ali ako vi svaki dan vidite da negde pare cure i nestaju, teško ćete nekog ubediti da da deo svoje plate ili penzije. Jedna energična država može to da promeni", rekao je Bajec.

Važna stvar u narednim mesecima biće i prodaja Telekoma, a ključno pitanje je na šta će novac biti potrošen.

"Država mora da proceni tu odluku, da vidi kolika je dobit Telekoma, koliko toga može da ide u razvitak u situaciji ozbiljne konkurencije, a koliko država uzme dobiti. Ako se proda, ključno je na šta potrošiti taj novac. Dobre prodaje su dosad odlazile na potrošnju ili su se razmazivale kroz neke nove investicione planove, koji na kraju nisu davali očekivano. Važno je sada reći 'znamo šta ćemo, imamo projekte, idemo u investicije' ili možda smanjiti javni dug", rekao je Bajec.

On je ocenio i da mu lično novo radno vreme od 7.30h ne bi odgovaralo, ali da to nije katastrofalna stvar.

"Mnogo se oko toga priča, a to je najmanje važno. To je bio pokušaj da se razmrda činovnička državna administracija i da im se pošalje da ne mogu da rade kao dosad", kaže Bajec.

Ekonomski konsultant Vladimir Krulj izjavio je juče da mjere koje je predstavio premijer Srbije Aleksandar Vučić privrednicima, bankarima i stranim kompanijama, predstavljaju balans između štednje države, podsticaja rasta privrede, restruktuiranja javnih preduzeća i socijalnog programa za višak zaposlenih.

Ocjenjujući da pretjerana štednja vodi u recesiju privrede, Krulj je ukazao da je u ovoj godini u budžetu planirano da se uštedi oko 1,4 milijarde evra do kraja godine, što je nemoguće ostvariti smanjenjem samo plata u javnom sektoru i velikom redukcijom korišćenja službenih automobila.

Prema njegovoj ocjeni, upravo najavljeno restruktuiranje javnih preduzeća i smanjenje subvencija su dobre mjere koje će donijeti velike uštede, jer su samo subvencije državnim preduzećima godišnje koštale budžet oko 800 miliona evra.

Dobra je i planirana mjera vlade koja se odnosi na rast privrede, a radi se o subvencijama države za kamate na kredite privredi, što bi omogućilo upumpavanje 1,2 milijarde evra povoljnih kredita realnom sektoru, rekao je Krulj.

Pri tom mora se voditi računa da ti krediti budu upotrebljeni na pravi način, da budu transparentno iskorišćeni i da se istovremeno vodi računa da je potrebno privući i strane investitore, kazao je Krulj.

Sagovornik Tanjuga je primjetio da će dobra mjera za privredu biti i donošenje paketa ekonomskih zakona, jer će to omogućiti da se uđe u pravo restrukturiranje javnih preduzeća i pronalaženje stranih partnera za one firme čija je sudbina ekonomski održiva.

S druge strane, kreatori novih ekonomskih zakona su mislili i na socijalni program za one radnike koji se u procesu reformi ne snađu, da ipak mogu da računaju na koliko – toliko realnu budućnost za sebe, zaključio je Krulj.

 Veroljub Arsić, predsednik skupštinskog Odbora za finansije, kaže da Vlada mora da smanji plate u javnom sektoru, jer bismo u suprotnom došli u situaciju da se zadužujemo i prodajemo imovinu.

To nas na kraju vodi do toga da ne bismo ni imali za plate, osim ako država ne štampa pare, što je najgore rešenje, rekao je Arsić.

Smanjivanje plata za 10 odsto, podvlači on u izjavi za Tanjug, ne bi trebalo da se odnosi na građane sa najnižim primanjima.

"Očekujem da će vlada po tom pitanju imati izbalansiran stav, tako da najugroženiji ne dođu pod udar ovog zakona, već samo oni sa većim platama", ističe Arsić, inače poslanik Srpske napredne stranke.

Ovako teške odluke se, smatra on, ne zasnivaju samo na političkoj volji, već na "zdravoj proceni" kakva je korist od toga a kakva šteta.

"Mi bismo mogli od toga da odustanemo i da se zadužimo još godinu ili dve, da prodamo movinu koju imamo… Ali, doći ćemo u situaciju da nakon toga nećemo moći da isplaćujemo plate ni vojsci, ni policiji, ni prosveti, osim da štampamo pare, što ne bih želeo ponovo da vidim", poručio je Arsić.

Komentarišući najavljenu prodaju javnih preduzeća poput Telekoma, Arsić ističe da je vrednost domaćeg operatera danas veća nego 2011. kada je vlada pokušala da ga proda, ali je najveći problem šta uraditi s tim novcem. "Prethodne vlade se nisu bavile razvojnim programima i ta sredstva, ukoliko bi u ovom trenutku došlo do prodaje, bila bi usmerena u javnu potrošnju. To bismo onda mogli da trošimo godinu dve, ali šta onda? Na duži period, rešenje je samo smanjenje nezaposlenosti i rast BDP-a", mišljenja je Arsić.

Prema njegovim rečima, štampanje novca bi dovelo do hiperinflacije, što bi Srbiju vratilo 25 godina unazad.

"Plan mera će biti izbalansiran tako da, ipak, bude malo drugačiji od onoga što od nas traži MMF. Ako bismo primenili baš to što oni traže, to bi nas odvuklo u recesiju i dalji pad privredne aktivnosti", tvrdi sagovornik Tanjuga.

Arsić je ocenio da bi, uz najavljene mere, u 2014. godini mogao da se ostvari rast bruto domaćeg proizvoda između jedan i 1,5 odsto, ali će uštede biti manje od planiranih. Upitan da li je moguća ušteda od 400 miliona evra koja bi zadržala deficit budžeta na 7,1 odsto, on ocenjuje da ove godine možemo da uštedimo samo polovinu.

"Već je prošlo skora pola godine, pa očekujemo da do kraja 2014. ostvarimo uštede od oko 200 miliona evra. U 2015. bi uštede svakako bile veće", navodi on.

Balansiranim merama, delom štednjom, a delom podsticajima, Srbija bi, po njegovom mišljenju, sledeće godine mogla da ostvari rast BDP-a od tri odsto ili više.

Predsednik odbora za finansije je naveo da se očekuje da se smanjenjem javne potrošnje obezbede sredstva za otplatu kredita koji dospevaju na naplatu u narednih nekoliko godina. S druge strane, kaže on, država će kroz rebalans budžeta, koji se očekuje krajem juna ili početkom jula, opredeliti novac za podsticaje malim i srednjim preduzećima koja se bave proizvodnjom, posebno izvoznicima.

Na pitanje da li će se ići u prodaju državne imovine, on odgovara da je to stav MMF-a, ali se još ne zna kakva će biti strategija vlade.

"Na žalost, mnogo smo vremena izgubili, i sad kad bismo i prodali imovinu, nemamo projekte kako bi da država uložila novac u nešto što bi otvorilo nova radna mesta", kaže Arsić.

I Mobtel  je, podseća on, prodat za 1,3 milijarde evra, a taj novac, kako kaže, više ne postoji potrošen je. S druge strane, prema njegovim rečima, Elektroprivreda Srbije (EPS) je u ozbiljnom restrukturiranju.

"Prvo ćemo neko vreme videti kako izgleda kada i drugi mogu da prodaju struju, umesto da EPS ima monopol. To je prvi korak. Tek na osnovu prvog koraka će se kasnije opredeliti strategija za to preduzeće", zaključio je Arsić.

Komentarišući najavljenu prodaju javnih preduzeća poput Telekoma, on ističe da je vrednost domaćeg operatera danas veća nego 2011. kada je vlada pokušala da ga proda, ali je najveći problem šta uraditi s tim novcem.

"Prethodne vlade se nisu bavile razvojnim programima i ta sredstva, ukoliko bi u ovom trenutku došlo do prodaje, bila bi usmerena u javnu potrošnju. To bismo onda mogli da trošimo godinu dve, ali šta onda? Na duži period, rešenje je samo smanjenje nezaposlenosti i rast BDP-a", mišljenja je Arsić. (Agencije)