BEOGRAD – Povećanje primanja zaposlenih u javnom sektoru i penzionera u Srbiji nije realno do 2017. godine, bez obzira na to što su prvi rezultati fiskalne konsolidacije dobri, izjavio je urednik časopisa Makroekonomske analize i trendovi (MAT), Stojan Stamenković.

On je na predstavljanju novog broja MAT-a naglasio da je izmenama zakona o budzetskom sistemu i aranžamnom sa MMF-om precizirano da će se penzije i plate povećati tek kada njihova izdvajanja iz bruto domaćeg prizvoda (BDP-a) padnu na 11 i 7,0 odsto, sa sadašnjih 13 i 10 odsto, respektivno.

"Samo izuzetno optimistične i nerealne pretpostavke o dinamici BDP-a dovode do očekivanja da će povećanje biti moguće pre isteka aranžmana sa MMF-om", rekao je Stamenković.

Još jedno formalno ograničenje za rast plata i penzija je to što je prilikom sklapanja aranžmana sa MMF-om dogovoreno da će se bolji budžetski rezultati koristiti za vraćanje dugova države i za više javnih investicija umesto za povećanje primanja. dodao je.

Kako je ukazao, budžetski deficit je u prvom kvartalu manji nego što se očekivalo za pet do deset milijardi dinara, a ne za dvadesetak milijardi.

Deficit nije toliko manji, kaže on, zato što je i prilikom rebalansa minus u kasi nerealno planiran.

Takođe, podsetio je da su se u prva tri meseca "neočekivano i nerealno u budžet slile dividende državnih preduzeća", ukupne vrednosti oko osam milijardi dinara, kao i vanredni prihodi od licence za 4G tehnologiju od 2,5 milijarde dinara.

"Ovi prihodi od dividendi, koji iznose oko 11 milijardi dinara, su privremeni i na njih ne može da se računa u nastavku godine", rekao je Stamenković.

Treća stvar koja je, prema njegovim rečima, uticala na bolji budžetski rezultat je i to što su u prvom kvartalu smanjene javne investicije, pa se po tom osnovu uštedelo oko pet milijardi dinara.

Stamenković je mišljenja da bi, u cilju smanjivanja javnog duga do 2017, trebalo nastaviti fiskalnu konsolidaciju, odnosno štednju, i nakon 2017.

Preporučuje se, kako je rekao, i otkup dela skupljih kredita iz povoljnijih zajmova.

Uvesti akcizu na struju, ali da u 2015. ona bude nula

Povećanje cene struje od 15 odsto moglo bi da šteti privrednoj aktivnosti u Srbiji, smatra Stamenković, i kaže da bi trebalo uvesti akcize na struju, ali da one u ovoj godini budu nula.

Stamenković je podsetio da su autori publikacije MAT-a i pre dva meseca bili na stanovištu da treba odustati od povećanja cene struje od 15 odsto u situaciji kada pada potrošnja.

"Ako je deficit budžeta povoljniji od planiranog, bilo bi dobro da država sistemski uvede akcizu na cenu struje, ali da ona u ovoj godini bude nula. To bi ostavilo prostor da cena struje bude upola manja od planirane", rekao je on.

Vlada Srbije se sporazumom s Međunarodnim monetarnim fondom obavezala da od 1. aprila poveća cenu struje za 15 odsto.

Prva revizija MMF-a očekuje se u maju, kada će predstavnici ove međunarodne finansijske institucije proveravati ispunjenost uslova po kojima je Srbiji odobren aranžman iz predostrožnosti u vrednosti od oko 1,2 milijarde evra.

Vučković: Bez prihoda od dividendi u ostatku godine

Urednik biltena MAT Vladimir Vučković izjavio je da su u januaru ove godine od javnih preduzeća agresivno naplaćivani prihodi od dividendi, ali da na taj izvor prihida budžet više neće moći da računa do kraja ove godine.

Prihodi od dividendi javnih preduzeća, Telekoma Srbija, Aerodroma "Nikola Tesla", u prva tri meseca ove godine iznosili su, kako je rečeno na predstavljanju novog broja MAT-a, oko osam milijardi dinara a vanredni prilivi od licence za 4G tehnologiju još 2,5 milijarde dinara.

"Dividende su u januaru agresivno naplaćivane od javnih preduzeća i tada je gotovo godišnji plan ispunjen. Verovatno na te prihode nećemo moći da računamo do kraja godine", rekao je Vučković.

Upitan da li bi država trebalo da uzima profit od javnih preduzeća, jer im tako sužava prostor za investicije, on je ukazao na to da ako ta preduzeća hoće da budu održiva, moraju da reinvestiraju deo dobiti.

"U tom smislu, javna preduzeća bi možda trebalo da ograniče apetite države", ocenio je Vučković, koji je i član Fiskalnog saveta.

Autor MAT-a Miladin Kovačević skrenuo je pažnju na činjenicu da je, kada je reč o profitu javnih preduzeća, ranije bilo mnogo zloupotreba.

"Ranije se profit trošio i pre (podnošenja) finansijskih izveštaja i zvanične odluke izvršnih odbora, pa onda kad treba da se uplate dividende, ne ostane novca. S druge strane, javna preduzeća najčešće investiraju tako što uzimaju garancije ili kredite od države, a onda je i logično da uplaćuju dividendu u budžet", rekao je Kovačević. (Agencije)