SARAJEVO – Ekonomske posljedice prirodne katastrofe koja je u maju pogodila BiH iznose četiri milijarde KM, rekao je portparol Delegacije EU u BiH Endi Mekgafi, predstavljajući preliminarni izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH.

Mekgafi je na konferenciji za novinare u Sarajevu naveo da je šteta od poplava u Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ približna, ali nije mogao iznijeti tačne podatke, naglasivši da šteta u Brčko distritktu, prema preliminarnim podacima, iznosi 60 miliona evra.

„Za Republiku Srpsku i FBiH su slični podaci, biće razlika po pojedinačnim sektorima. Dodatna verifikacija brojeva neće donijeti veća odstupanja. Očekuje se podjednaka distribucija pomoći i tu neće biti značajnijih promjena“, rekao je Mekgafi.

On je najavio da će konačni izvještaj o procjenama potreba za sanaciju nakon poplava u BiH biti završen u naredne dvije sedmice.

„Cilj Brisela jeste da se donatorska konferencija održi prije perioda godišnjih odmora. U toku su pregovori država i međunarodnih institucija u vezi sa donatorskom konferencijom i očekujemo da će ona biti održana u julu“, naveo je Mekgafi.

Nakon sastanka predstavnika različitih nivoa vlasti u BiH na kojem su predstavljene procjene potreba za sanaciju nakon poplava u BiH, Mekgafi je rekao da se došlo do dobrog dokumenta o tome koliki su uticaji poplava, u čijoj je izradi učestvovalo više od 100 predstavnika institucija BiH, Republike Srpske, Federacije BiH, Brčko distrikta i međunarodnih stručnjaka.

„Treba uraditi dodatne provjere u krajnjoj fazi procjena, što nije osnov toga procesa, a potrebno ih je izvršiti za sektor poljoprivrede, stambenog zbrinjavanja i za samu egzistenciju građana“, precizirao je Mekgafi.

Prema njegovim riječima, EU će staviti naglasak na važnost efikasnog i brzog korištenja sredstava za pomoć BiH.

Rikardo Zapata Marti, vođa tima/koordinator za „Procjenu potreba za sanaciju“ u ime EU, rekao je da će poplave imati posljedice na makroekonomske pokazatelje BiH, što su procjene domaćih institucija.

„Od prethodne stope rasta bruto društvenog proizvoda /BDP/ od 2,2 odsto doći će do pada na 1,1 odsto do kraja godine“, rekao je Mekgafi i dodao da se očekuje niz posljedica, značajan udar na poljoprivredu i veći trgovinski deficit, koji će se vratiti na stopu od 10 odsto BDP-a.

Marti kaže da se očekuje i povećanje fiskalnog deficita na 3,5 odsto BDP-a, što će stvoriti finansijski jaz sa kojim će se vlasti suočiti neizbježno do kraja godine.

Prema njegovim riječima, poplave su dovele do velikih oštećenja infrastrukture, posebno kod kontrole i nadzora rijeka i riječnih tokova, te u oblasti transporta.

„Naš pristup pri izradi procjena štete bio je sektorski, ne prema konkretnim lokacijama. Nemamo podatke koji je sektor najviše pogođen, ali brojevi za FBiH i Republiku Srpsku su približni. Nije moguće govoriti o konkretnoj visini štete u pojedinačnim gradovima“, rekao je Marti.

On ističe da je ista metodlogija korištena u svim sektorima i da ona nije ni na koji način povezana sa geografskom distribucijom pomoći.

Premijer Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je u pauzi prezentacije „Procjene potreba za sanacijom nakon poplava u BiH“ u zgradi Delegacije EU u Sarajevu da izvještaj o tome još nije završen, pošto su se pojavile određene nedoumice.

Cvijanovićeva je novinarima naglasila da se moraju provjeriti svi podaci u vezi štete, te da predstavnici Republike Srpske nisu zadovoljni onim do čega se do sada došlo u tom procesu.

„Kao što je rečeno na današnjem sastanku, to je zajednička aktivnost tri međunarodne organizacije – EU, Svjetske banke i UN, uz učešće svih nivoa vlasti u BiH. Velike su štete i tražili smo pojašnjenja, još jednom da provjerimo štetu za poljoprivredu, za stambeni fond i za izgubljena ili ugrožena radna mjesta, za šta će trebati još neko vrijeme“, precizirala je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, namjera predstavnika EU, Svjetske banke i UN jeste da nakon današnje prezentacije bude ostavljen rok da se koriguju sve stvari.

„Cijeli je niz akcija da se šteta sanira u Republici Srpskoj, za šta će biti potrebno nekoliko godina. Došli smo do preliminarnih podataka, a izrazila sam nezadovoljstvo određenim brojevima, gdje su potrebne korekcije„, rekla je ona.

Cvijanovićeva je navela da su predstavnici EU, Svjetske banke i UN „baratali cifrom“ s kojom su izašli stranci prije dva dana govoreći da je za Republiku Srpsku potrebna 2,1 milijarda KM, a za federaciju BiH 1,8 milijardi KM.

„Sada smo se u svemu tome previše približili, hoćemo da znamo zašto je tako, koja je metodologija korištena za svaki pojednični sektor, neke stvari koje smo prijavili za poljoprivredu nisu se našli na tom papiru, ispravljene su, strah me je da ne bude još nekih takvih oblasti“, rekla je Cvijanovićevana.

Premijer Srpske je istakla da ne želi nikoga da okrivljuje, ali da ne može da prihvati nešto što je nerealno.

„Sada mi je drago da smo već uputili set mjera u vezi sa saniranjem posljedica poplava u Narodnu skupštinu Srpske, ne čekajući ovaj dokument, za koji ne znamo da li će danas biti usaglašen“, rekla je Cvijanovićeva.

Cvijanovićeva je dodala da bi ovaj dokument trebalo da obezbijedi parametre za donatorsku konferenciju.

„Srpska mora znati šta je pretrpjela u poplavama. U okviru BiH borićemo se da imamo adekvatnu poziciju“, rekla je Cvijanoviće i istakla da je stvarni život u Srpskoj i da je potrebno odražavati realno stanje. (Agencije)