Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošle sedmice pale više od dva posto, što je ponajviše posljedica strahovanja da bi zbog drugog talasa širenja korona virusa mogla oslabiti potražnja za ‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu prošle je sedmice pala 2,7 posto, na 41,77 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,5 posto, na 39,85 dolara.
Prvi pad cijena nafte nakon dvije sedmice rasta ponajviše je posljedica nepopustljivog širenja korona virusa u nekim dijelovima SAD i Evrope.
Kako bilježe rekordne brojke novozaraženih, mnoge evropske zemlje posljednjih dana ponovno uvode restriktivne mjere usmjerene na suzbijanje virusa, što će usporiti oporavak privrede, a time i potražnje za naftom od korona krize.
„Tržište je pod pritiskom zbog nesigurnosti u vezi potražnje – kada ćemo dobiti vakcinu, kada će se situacija vratiti u normalu, hoće li se privrede ponovno zatvarati?” kaže Phil Flynn, analitičar u tvrtki Price Futures Group.
S druge strane, očekuje se povećanje ponude nafte na svjetskim tržištima.
Tako je, na primjer, povećan izvoz iz Libije, koji je zbog oružanih sukoba u zemlji bio blokiran od januara. Libijska proizvodnja porasla je nakon ublažavanja blokade na 500 hiljada barela dnevno, a za četiri sedmice mogla bi dosegnuti i milion barela dnevno.
Uz to, u posljednje vrijeme raste proizvodnja nafte u SAD-u. Prema podacima kompanije Baker Hughes prošle je sedmice broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u povećan šestu sedmicu zaredom, i to za njih pet, na ukupno 287 postrojenja, najviši nivo od januara.
Proizvođači, naime, ponovno pokreću proizvodnju, s obzirom na to da se posljednjih mjeseci cijene barela kreću iznad 40 dolara.
Podršku cijenama pružila je, pak, prošlosedmična izjava ruskog predsjednika Vladimira Putina da Moskva nije isključila mogućnost produženja sporazuma vodećih proizvođača o ograničenju proizvodnje.
Organizacija zemalja-izvoznica nafte (OPEC) i njezini saveznici na čelu s Rusijom trenutno smanjuju proizvodnju za 7,7 miliona barela dnevno, a u januaru 2021. rezovi bi trebali biti ublaženi na 5,7 miliona barela dnevno.
Takvo povećanje proizvodnje bilo bi prerano, s obzirom na drugi talas pandemije korona virusa i usporeni oporavak privrede i potražnje, kažu analitičari.
Podršku cijenama pružala je i nada ulagača u nove fiskalne podsticajne mjere američkoj privredi. No čini se da te mjere neće zaživjeti prije predsjedničkih izbora u SAD početkom novembra.
U aprilu su zbog korona krize cijene nafte potonule na najniže nivoe u posljednjih 20-ak godina. No kasnije su nadoknadile velik dio tih gubitaka, zahvaljujući golemim fiskalnim i monetarnim podsticajnim mjerama u najvećim svjetskim privredama, što je podstaknulo oporavak privrednih aktivnosti, a time i potražnje za naftom.
Daljnje kretanje cijena nafte zavisiće najviše o tome koliko će se brzo svjetska privreda, a time i potražnja za naftom oporavljati od korona krize. (Hina, Index)
