BIJELJINA – Radnici bijeljinskog „Elvaca“, fabrike koja posluje u sastavu „Bobar grupacije“, organizovali su juče jednosatni štrajk upozorenja, nezadovoljni načinom isplate plata, odnosom menadžmenta prema procesu rada i zbog nedostatka repromaterijala za rad.

Nebojša Andrić, sekretar Regionalnog sindikalnog centra u Bijeljini kaže da radnici „Elvaca“ svakodnevno dolaze u sindikat, žaleći se na način isplate plata i odnos menadžmenta prema radnicima.

„Kao da je nekome stalo da se i ova fabrika ugasi. Dok je radnicima u proizvodnji isplaćena plata u stoodstotnom iznosu, iako je plan proizvodnje ispunjen sa svega 52 odsto, radnicima u administraciji, pomoćnom osoblju i radnicima koji rade na obezbjeđenju objekta isplaćene su plate u iznosu od 62 odsto“, kaže Nebojša Andrić, ističući da je to nezakonito. Andrić kaže da se radnici žale i na nedostatak repromaterijala, ističući da bi se roba mogla prodati, ali se nema od čega proizvesti.

S druge strane, Željko Malešević, direktor „Elvaca“ kaže da se prvi put u proteklih 13 godina, koliko se nalazi na čelu „Elvaca“ našao u situaciji da radnici organizuju štrajk upozorenja zbog četvorodnevnog kašnjenja plata.

Malešević tvrdi da će posla u „Elvacu“ biti i da se ovih dana vode intenzivni pregovori za angažovanje firme, kao podizvođača, u konzorciju sa njemačkim „Hamanom“ i banjalučkom „Kalderom“ oko izrade elektrofiltera za ugljevičku teromoelektranu.

„Radimo probnu seriju šina vodilica za liftove, za kupca iz Irana. Problem predstavlja obezbjeđenje kvalitetne sirove šine. Dugoročno planiramo da u „Elvacu“ izgradimo topionicu i valjaonicu, kako bismo zaokružili proizvodni proces“, kaže Malešević.

„Elvaco“ se bavi proizvodnjom procesne opreme, armaturnih mreža i panela, šina vodilica za liftove i elektroda.

Gavrilo Bobar kupio je 2009. godine „Elvaco“ od kompanije „Integral Inženjeringa“ Laktaši za oko 3,3 miliona KM. Ubrzo posle kupovine Vlada RS je preko Investiciono razvojne banke „Elvacu“ odobrila kredit od 400.000 KM (29.07.2009), a tri godine kasnije još jedan, znatno veći od 6,5 miliona KM, direktno iz Fonda za razvoj i zapošljavanje, bez finansijskog posrednika. (Capital.ba)