VAŠINGTON/BRISEL/ATINA – Bijela kuća saopštila je da grčki i evropski lideri treba da traže kompromis o grčkoj dužničkoj krizi, koji bi omogućio da Grčka ostane u evrozoni.

Portparol Bijele kuće Džoš Ernest rekao je da je u najboljem interesu Evrope i SAD da se riješi grčka dužnička kriza.

Grci su ubjedljivom većinom na jučerašnjem referendumu odbacili mjere štednje u zamjenu za pomoć o prijedlogu kreditora.

Francuska je pozvala Grčku da se vrati za pregovarački sto sa novim prijedlozima, uz insistiranje da je i dalje moguće postići dogovor o provođenju reformi u zamjenu za novac.

Predsjednik Fransoa Oland, koji će se u Parizu sastati sa njemačkim kancelarom Angelom Merkel prije samita evrozone, pokušava da smanji razdor koji je nastao između grčkog premijera Aleksisa Ciprasa i evropskih lidera.

„Postoji rizik od izlaska Grčke iz evrozone, ali nema automatskog izlaženja, na isti način kao što glas na referendumu ne znači atomatski da Grčka ostaje u evru. Ono što će odrediti da li Grčka ostaje ili odlazi jeste kvalitet pregovora koji će početi“, rekao je francuski ministar finansija Mišel Sapin.

On je ponovio da je na Vladi Grčke da sada dostavi nove prijedloge.

Sapin je pozvao Evropsku centralnu banku da ne prekida podršku likvidnosti grčkog bankarskog sistema i ponovio da razgovori o otpisivanju dijela grčkog duga „ne treba da budu tabu“.

Portparol Vlade Njemačke Štefan Zajbert rekao je da je Grčka dio evrozone i da Berlin sada čeka nove prijedloge od Atine.

Evrogrupa, tijelo koje okuplja ministre finansija zemalja evrozone, takođe je saopštila da očekuje nove prijedloge od grčkih vlasti.

Španski ministar ekonomije Lusi de Guindos rekao je da Grčka treba da ostane dio evrozone i da je ulazak u monetarnu uniju nepovratan.

Grčka i evrozona da nađu održivo rješenje

Grčka i evrozona treba da pronađu održivo rješenje nakon što su Grci na referendumu masovno zaokružili „NE“ mjerama štednje koje su od njih zahtjevali kreditori, izjavila je juče portparol britanskog premijera Dejvida Kamerona, dodajući da je u interesu Britanije da se pronađe rješenje za grčku krizu.

Na pitanje novinara u Londonu da li Grčka treba da ostane u Evropskoj uniji, portparolka Kamerona je rekla da Britanija podržava EU u punom sastavu svih 28 članica, prenosi Rojters.

„Jasno je da Grčka i evrozona treba da sjednu i detaljno porazgovaraju o implikacijama rezultata referenduma i o tome šta činiti dalje. Moraju probati da nađu održivo rješenje“, zaključila je ona.

Više od 61 odsto Grka je na referendumu u nedjelju reklo „NE“ prijedlogu međunarodnih povjerilaca, a premijer Aleksis Cipras poručio je da je Grčka time okrenula novu stranicu istorije i da je spremna da nastavi pregovore sa kreditorima.

Kreditori da razmotre suspenziju dijela duga Grčkoj

Poslanik Evropskog parlamenta iz njemačke vladajuće Socijaldemokratske partije Josef Lajnen smatra da bu pored uvjerljivog reformskog paketa grčke vlade i kreditori morali da provjere dužničku sposobnost Grčke i prihvate eventualnu suspenziju dijela duga.

On je ocijenio referendumsko „ne“ grčkog naroda kao provjeru zajedništva u evrozoni i naglasio da na vanrednom samitu šefova država ili vlada te zone, najavljenom za sutra, mora biti pronađeno dugoročno rješenje za grčku problematiku, prenose danas njemački mediji.

„Da bi se zajedništvo evrozone očuvalo, potrebno je u nevolji praviti i neprijatne komprimise“, rekao je Lajnen.

On je upozorio da protivnici evra iz svih zemalja čekaju samo na to da se u evropskom projektu jedinstva stvori pukotina koja se ne može više popraviti i da se demokratsko glasanje jednog naroda kazni isključenjem iz jedne zajednice u Evropi.

„Do toga ne smije doći“, upozorio je Jajnen, prenose njemački mediji uz pitanja „šta sada, kancelarko“ i „šta sada, Evropo“ i komentare da li sledi otpis duga ili izlazak Grcke iz evrozone, ukazuju da je grčko „ne“ po njih same veoma loš stav, sa tendencijom pada u neviđeno siromaštvo.

Kome sve Grčka duguje

Od ukupnog javnog duga Grčke, koji trenutno iznosi 323 milijarde evra, najveći udio u evropskom dugu imaju zemlje članice evrozone na koje otpada ukupno 60 odsto duga.

Prema tabeli grčkih kreditora, koju je sačinio Bi-Bi-Si (BBC), evrozona je kroz Evropski fond za finansijsku stabilnost Grčkoj pozajmila 141,8 milijardi evra i još dodatnih 52,9 milijardi, kroz poseban zajam za Grčku.

Gledano po državama, najveći kreditor je Njemačka, koja je preko evropskog programa pomoći i banaka Grčkoj plasirala ukupno 68,2 milijarde evra, slijedi Francuska s ukupnim iznosom od 43,3 milijarde evra, a na trećem mjestu je Italija sa 38,4 milijarde evra. Iza njih su Međunarodni monetarni fond koji je Grčku kreditirao sa 21,4 milijarde evra i Evropska centralna banka sa 18,1 milijardi evra kredita.

Otpis tih dugovanja, što se donekle očekuje, prve dvije zemlje neće previše da pogodi s obzirom na njihovu snažnu ekonomiju, ali bi zato otpis duga mogao da predstavlja problem za Italiju (38,4 milijarde evra) i Španiju, kojoj Grčka duguje 25 milijardi evra, koje i same imaju probleme sa otplatom dugova, slabim oporavkom privrede i velikom nezaposlenošću, prenio je portal Indeks.hr.

I manje zemlje bi mogle da budu suočene sa moranjem da otpišu dug Grčkoj, što bi za njih bilo prilično teško s obzirom na odnos duga i njihovog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Slovenija je Grčkoj pozajmila 1,4 milijarde evra što je 3,9 odsto BDP-a, dok je Malta sa pozajmicom od 400 miliona evra, dostigla pet odsto svog BDP-a.

Među državama-povjeriocima sa većim pozajmicama su i Holandija sa 13,4 milijarde evra, SAD 11,3 milijarde, Velika Britanija – 10,8 milijardi, Belgija sa 7,5, Austrija 5,7 i Finska 3,9 milijardi evra.

MMF spreman da pomogne ako Atina to zatraži

Međunarodni monetarni fond /MMF/ saopštio je da prati situaciju u Grčkoj i da je spreman da pomogne ukoliko Atina to zatraži.

„MMF razmatra situaciju nakon jučerašnjeg referenduma u Grčkoj“, rekla je direktor MMF-a Kristin Lagard, nakon referenduma na kome su Grci odbacili uslove kreditora.

Ona je dodala da se situacija prati i da je MMF spreman da pomogne ako Grčka to zatraži.

Zin: Merkel sada mora da pokaže sposobnost za odlučivanje

Njemački kancelar Angela Merkel, poslije grčkog referendumskog „ne“, mora da pokaže sposobnost za odlučivanje, rekao je šef minhenskog Ifo Instituta za istraživanje privrede Hans – Verner Zin tabliodu „Bild“.

Zin je naveo da je prošlo pet godina neuspješne politike spasa uz kredite od 332 milijarde evra i povećanje broja nezaposlenih skoro za duplo.

„Nastavak takvog kursa bila bi istorijska greška, jer bi se time evro mogao uništiti“, rekao je Zin.

On je ukazao na to da su se u Španiji i na drugim mjestima već formirale strane koje, takođe kod drugih zemalja žele da se zaduže, a da pri tom se ne razmišlja o tome kako će se novac vratiti.

Njemački stručnjak je ocijenio da bi svađa i sukobi bili isprogramirani, ako bi se zemlje, u kojima se sa evrom privredno ne izlazi najbolje na kraj, pokušale zadržati u evro-zoni novcem poreskih obveznika drugih zemalja.

Putin podržao Grke u prevazilaženju teškoća

Ruski predsjednik Vladimir Putin razgovarao je telefonom sa premijerom Grčke Aleksisom Ciprasom i izrazio podršku narodu Grčke u prevazilaženju poteškoća pred kojima se nalazi, saopštila je pres služba Kremlja.

Telefonski razgovor održan je na inicijativu grčke strane, prenio je „Sputnjik“.

„Predmet razgovora bili su rezultati referenduma o uslovima pružanja finansijske pomoći Atini od strane međunarodnih kreditora završenog u Grčkoj, kao i nekoliko pitanja o daljem razvoju rusko-grčkih odnosa“, navodi se u saopštenju.

Putin je, takođe, izrazio podršku grčkom narodu u prevazilaženju teškoća pred kojima se zemlja nalazi.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je da Atina nije tražila finansijsku pomoć od Rusije.

Euklid Cakalotos – novi ministar finansija Grčke

Euklid Cakalotos, glavni grčki pregovarač sa kreditorima, položiće zakletvu kao novi ministar finansija nakon ostavke Janisa Varufakisa, rekli su izvori u kabinetu predsjednika.

„Cakalotos će danas položiti zakletvu kao novi ministar finansija“, rekao je neimenovani zvaničnik.

Dosadašnji ministar finansija Janis Varufakis jutros je podnio ostavku, rekavši da mu je „stavljeno do znanja“ da nije poželjan na sastancima ministara finansija zemalja evrozone.

On je rekao da ovim potezom želi da pomogne premijeru Aleksisu Ciprasu, te da će ga i dalje podržavati.

Grci su ubjedljivom većinom na jučerašnjem referendumu odbacili mjere štednje u zamjenu za pomoć po prijedlogu kreditora.

Banke zatvorene i naredna dva dana, limit i dalje 60 evra

Grčke banke biće zatvorene danas i u srijedu, 8. jula, a dnevni limit podizanja sredstava ostaje 60 evra, izjavila je direktor Unije grčkih banaka i guverner grčke Narodne banke Luka Kaceli /Louka Katseli/.

Grčke banke bile su zatvorene cijele prošle sedmice nakon što su propali pregovori o pomoći kreditora i trebalo je sutra da počnu sa radom.

„Odlučili smo da banke ostanu zatvorene“, rekla je Kacelijeva nakon sastanka sa predstavnicima Ministarstva finansija i banaka. (Agencije)