VAŠINGTON  – COVID-19 kriza potkopava pozitivne rezultate trgovinskih integracija, koje su zemlje Zapadnog Balkana ostvarile posljednjih godina, stoji u novoj seriji bilješki Svjetske banke, koje sagledavaju uticaj COVID-19 na fiskalnu politiku, finansijski sektor, vanjski sektor i privatni sektor na Zapadnom Balkanu.

Pojava COVID-19 je u početku dovela do poremećaja trgovine putem globalnih lanaca vrijednosti (GVC), ali kombinovani šok potražnje i ponude sada dovodi do snažnijeg uticaja na trgovinu sveukupnim robama i uslugama. Zatvaranje međunarodnih granica je poremetilo globalne trgovinske tokove, a mjere suzbijanja pandemije su oslabile potražnju – oba razloga su dovela do ogromnih problema u turizmu. Obim ekonomskog poremećaja, i posljedično usporavanje trgovine, će zavisiti od toga kakvi će biti zdravstveni uticaji i koliko će biti dobre mjere za izravnavanje krivulje zaraze i koliko će biti
efektivne ostale politike odgovora na pandemiju.

“Na osnovu postojećih informacija i procjena podataka za vanjski sektor na Zapadnom Balkanu u 2020., čini se da što zemlja više zavisi od turizma i pratećih usluga, kao što su transport, naročito zračni, i ugostiteljstvo, biće snažnije pogođena – međutim, ni zemlje koje se više oslanjaju na trgovinu robama, poput autodijelova, industrijskih roba i baznih metala, neće biti puno manje pogođene”, navodi se u izvještaju.

Strukture trgovine zemalja Zapadnog Balkana, kako stoji u izvještaju će biti pogođene kombinacijom šoka na strani
ponude, u velikoj mjeri putem globalnih lanaca vrijednosti (GVC) i na strani potražnje, zbog recesije kod glavnih trgovinskih partnera.
• Razlike u strukturi trgovine će uticati na efekat usporavanja trgovine.
• Albanija, Kosovo i Crna Gora će vjerovatno zabilježiti povećanje deficita tekućeg računa (CAD), uglavnom zbog velikog oslanjanja na izvoz usluga vezanih za turizam.
• Bosna i Hercegovina (BiH), Sjeverna Makedonija i Srbija su više integrisane u GVC i uglavnom će biti pogođene nižim izvozom roba.
• Trgovinske politike, poput smanjenja carina, i druge mjere za olakšanje prelaska granice, će biti od ključnog značaja za ublažavanje neposrednih poremećaja uzrokovanih pandemijom i za olakšanje oporavka.

“U BiH, Sjevernoj Makedoniji i Srbiji je integracija trgovine robama istaknutija. Njihova je trgovina postala dosta otvorenija
kroz širenje trgovine robama, kako su im se ekonomije više integrisale u GVC. Poremećaj lanaca snabdijevanja zbog usporavanja proizvodnje u Kini, Evropi i SAD, i globalni pad zbirne potražnje uzrokovan ekonomskim padom, će biti glavni kanali prenosa na te zemlje”, navodi se u izvještaju.

Negativni efekti trgovine će biti nadopunjeni očekivanim velikim usporavanjem u EU, obzirom da projekcije rasta realnog BDP-a za 2020. iznose –7,1 procenat (MMF WEO april 2020.). EU je daleko najveći trgovinski partner Zapadnog Balkana. Obzirom da su sve zemlje Zapadnog Balkana snažno integrisane s ekonomijama EU kroz gustu mrežu trgovine, kako poluproizvoda i finalnih roba, tako i usluga, dijelom kroz GVC, one su osjetljive na svaki poremećaj tamo. Skoro 70 procenata izvoza Zapadnog Balkana ide u EU, koja je istovremeno i izvor skoro 60 procenata njihovog uvoza. Trgovinski sporazumi između EU i zemalja regije su pojačali trgovinsku integraciju kroz GVC.

Izvoz prerađevina vezan za regionalne lance vrijednosti će vjerovatno biti najviše pogođen. Veliko usporavanje koje se projicira za EU će pogoditi zemlje koje imaju značajno učešće u regionalnim lancima vrijednosti, naročito Srbiju, Sjevernu Makedoniju i BiH.

Strane direktne investicije

Očekuje se da će strane direktne investicije (SDI) globalno u 2020. biti za 1,5 procentni poen manje nego u 2019, što će uticati na mogućnost zemalja da finansiraju DTR.

Ni Zapadni Balkan nije izuzetak, gdje se očekuje prosječni pad SDI sa 5,1 odsto BDP-a u 2019. na 3,6 odsto u 2020, što će biti najniži nivo još od 2005.

Najveći pad u odnosu na 2019. očekuje se u Crnoj Gori (4 pp), Srbiji (3 pp) i Severnoj Makedoniji (1,2 pp).

Svjetska banka upozorava da će biti potrebno ozbiljno da se posveti pažnja platnom bilansu da se uravnoteži rastući trgovinski deficit uz niže SDI.

Javni dugovi

Javni dugovi svih zemalja Zapadnog Balkana značajno su porasli u 2020, u prosjeku se očekuje povećanje javnog spoljnog duga za 4,7 procentna poena (pp) BDP-a.

Najveći rast se očekuje u Srbiji, 5,8 pp, i Crnoj Gori oko 5,1 (pp) dok se raspon za ostale kreće od 3,6 do 4,9 (pp) BDP-a.

Zato, pristup slobodnoj trgovini proizvoda i usluga biće neophodan za ograničavanje neposrednog uticaja pandemije i olakšanje oporavka, kaže se, između ostalog, u analizama SB. (Swot)