BANJALUKA – Svjetska banka dostavila je Ministarstvu saobraćaja i veza RS prijedlog reorganizacije "Željeznica Srpske" (ŽRS) u kojem preporučuje da u okviru preduzeća budu osnovane dvije firme i to jedna koja će biti nadležna za infrastrukturu, a druga za operacije.

"Glas Srpske" saznaje da je prijedlog Svjetske banke u Vladu Srpske stigao još prije mjesec.

U dokumentu, koji bi mogao da bude neka vrsta spasa za ovo posrnulo preduzeće opterećeno višemilionskim i dugogodišnjim obavezama, stručnjaci predlažu osnivanje dva preduzeća sa zasebnim računima. To bi, kako su istakli, dovelo do boljeg i funkcionalnijeg upravljanja ovim javnim preduzećem.

– Nakon što je analiziran prijedlog Svjetske banke, Ministarstvo saobraćaja je dalo primjedbe, koje se uglavnom odnose na nadležnosti, i ponovo ga vratilo stručnjacima koji su izradili prijedlog reorganizacije. Trenutno se čeka šta će od primjedbi uvažiti Svjetska banka, poslije čega bi trebalo da stigne konačan dokument o reorganizaciji ŽRS – naveli su u Vladi RS.

Dodali su da Svjetska banka potencira primjenu EU direktiva u poslovanju ŽRS, što je i prijedlog nadležnih u Ministarstvu saobraćaja.

Da je prijedlog reorganizacije Svjetske banke stigao u Vladu Srpske, u petak je potvrdio i resorni ministar Neđo Trninić, ali nije želio da iznosi više detalja do konačne verzije ovog dokumenta.

– Svjetska banka je bila efikasna i dostavila radnu verziju prijedloga reorganizacije i ranije nego što smo mi očekivali – naveo je Trninić i dodao da su Svjetsku banku još na početku upoznali sa prijedlozima za reorganizaciju preduzeća.

– Za sada nemamo konačan tekst. Bilo bi preuranjeno da sada iznosimo više detalja. Sačekaćemo reakcije Svjetske banke na naše prijedloge – naveo je Trninić i dodao da se, uprkos tome što nije izrađen prijedlog dokumenta, već krenulo u reorganizaciju ŽRS u onim područjima gdje je to moguće.

Naglašava da bi, ako sve bude išlo planiranim tempom, reorganizacija mogla biti završena do polovine 2017. godine.

"Željeznice" su prošlu godinu završile sa gubitkom od 25,15 miliona maraka, a akumulirani gubitak preduzeća na kraju 2015. popeo se na 43,23 miliona maraka. Prvo polugodište ove godine bile su u minusu od 9,91 milion KM.

Željeznice Srpske radnicima duguju više od 14 miliona maraka

Preduzeću „Željeznice Republike Srpske“ po osnovu umanjenja isplate toplog obroka do sada je dostavljeno više od 170 tužbi od oko 2.000 radnika, čiji iznos ukupnih potraživanja od 2012. do 2015. godine, uključujući i regres iz 2011. godine, prelazi 14.000.000 KM, saopšteno je iz Uprave „Željeznica“. željeznice srpske

Iz Uprave navode da je teško utvrditi precizan broj tužbi s obzirom na to da su utuženi različiti periodi, ali da je, po pristiglim presudama do kraja 2015. godine, uknjiženo 8.600.000 KM.

Do umanjenja isplate toplog obroka sa 185 KM neto /305 KM bruto/ na 112 KM neto /185 KM bruto/ od 2012. godine došlo je isključivo zbog teškog finansijskog stanja u kojem se „Željeznice“ nalaze već dugi niz godina.

U „Željeznicama“ ističu da su podaci opšte poznati i iz finasijskih izvještaja koje ovo preduzeće javno objavljuje.

Po ovakvom postupanju osnovni i okružni sudovi su u većini presuda zauzeli stanovište da su „Željeznice“ ispravno postupile, odnosno da su mogle pristupiti umanjenju naknada u skladu sa mogućnostima za isplatu, imajući u vidu činjenicu da je riječ o naknadama koje su iz kategorije materijalnih troškova i koje se isplaćuju iz sredstava poslovanja za te namjene, a da „Željeznice“ već dugi niz godina posluju sa gubitkom.

Tek su presude Vrhovnog suda Republike Srpske i Ustavnog suda promijenile stanovište osnovnih i okružnih sudova, ali do tada je već većina tih razlika potraživanja bilo utuženo, i postojalo je vrlo malo mogućnosti za dogovore oko eventualnog izbjegavanja sudskih sporova.

Iz Uprave navode i da je u početnoj fazi razgovora sa radnicima i sindikatima, bilo i značajne podrške Upravi „Željeznica“ na aktivnostima u cilju prevazilaženja teške materijalne situacije, ali da je kasnije došlo do promjene stavova i pokretanja sudskih sporova.

Kada je postalo izvjesno da je došlo do promjene sudske prakse, i da prema presudama koje dolaze postoji obaveza da se radnicima isplate te razlike, Uprava „Željeznica“ je za 2016. godinu uknjižila dug prema radnicima u punom iznosu od 185 KM neto /305 KM bruto/, a za prethodni period knjiži obaveze za dug za koje su donesene pravosnažne presude.

U saopštenju se dodaje da je bilo i zahtjeva da se odmah priznaju svi tužbeni zahtjevi da se ne ide u dalje postupke, što bi značilo da na izvršenju odmah ima 14.000.000 KM i što bi dovelo do trenutne blokade „Željeznica“ i nemogućnosti daljeg opstanka.

Uprava je preduzela brojne korake imajući u vidu šta bi značilo priznavanje po automatizmu svih tužbenih zahteva, a opet imajući svijest da postoji obaveza da se radnicima isplate zaostala dugovanja, ali i da ne postoje sredstva da se ta dugovanja isplate.

Za cjelokupan dug, sindikatima kao predstavnicima svih tužilaca, ponuđen je sporazum koji je obuhvatao sva potraživanja, uz period otplate od pet godina, počev od 1. januara 2017. godine, što su sindikati i punomoćnici radnika odbili.

Takođe, ponuđeno je i da se dug za 2015. godinu isplati u kraćem roku, od tri godine što je u skladu sa zahtjevom radnika, ali počev od 1. januara 2017. a ne odmah kako je traženo, međutim i to radnici nisu prihvatili, odnosno advokatska kancelarija koju su angažovali.

Uprava je pokušala da pronađe rješenje i putem Agencije za mirno rješavanje radnih sporova Republike Srpske, ali je i to bilo bez uspeha i razumjevanja.

Ponuda je podrazumijevala i da će svakom radniku kome prestane radni odnos po bilo kom osnovu, cjelokupan dug biti isplaćen odmah, kao i da će se svi sudski i advokatski troškovi koje su radnici imali, takođe isplatiti odmah po zaključenju sporazuma.

Međutim, sve to nije naišlo na bilo kakvo razumijevanje ili zainteresovanost radnika, odnosno njihovih punomoćnika, koji su zahtijevali isplatu počev od dana zaključenja sporazuma i u roku od tri godine.

Iz Uprave upozoravaju da alternativa svemu ovome može biti samo prinudna naplata blokadom računa i prodajom imovine. U tom slučaju izvjesno je da može doći do mnogih drugih za radnike možda i nesagledivih posljedica – blokada računa i od komitenata, nemogućnost daljeg poslovanja, blokada od banaka zbog neizmirenja kredita, nemogućnost obezbjeđenja energenata, materijala i sredstava za rad i drugo.

U krajnjem slučaju može doći i do potpunog prestanka redovnog rada što može da vodi i do stečaja, otpuštanja radnika, što ovoj Upravi „Željeznica“ nikada nije bio cilj.

Jedini dosadašnji stvarni pomak u razgovorima sa sindikatima jeste da je Uprava na prijedlog sindikata donijela odluku o priznanju duga za 2016. godinu kako bi se izbjeglo dalje utuživanje, a da se ovaj dug isplaćuje u skladu sa mogućnostima.

„Uprava je i dalje otvorena za svaki pokušaj realnog dogovora koji ima osnov u stvarnim mogućnostima Željeznica Republike Srpske“, navedeno je u saopštenju dostavljenom Srni.