TREBINJE – Poslije samo devet mjeseci rada Prehrambena industrija iz Trebinja, dio velikog koncerna “Swisslion Takovo”, ostvarila je značajne rezultate u poslovanju, pa ne iznenađuje ono što je najavljeno – proširenje proizvodnih kapaciteta.

Umjesto trideset proizvoda na sedam linija, u tom kolektivu, nastalom u jednom od preuređenih pogona nekadašnje “Industrije alata”, planiraju instalisanje još dvije linije, čime bi asortiman bio dupliran. Riječ je o opremi za čokoladne i eurokrem mase i gotove proizvode.

– Ugovorili smo novu opremu u vrijednosti od pet miliona evra. Nove linije ćemo nabaviti od Italijana, prva će stići početkom četvrtog mjeseca, a druga polovinom naredne godine – kaže Radoslav Marić, direktor preduzeća.

Proširenje proizvodnih kapaciteta zahtjevaće i novo zapošljavanje. Sadašnjih 150 radnika, od kojih su dvije trećine posao metalaca zamjenili programom hrane, prema Marićevim riječima, uspjeva da odgovori tržištu.

– Zbog povećanja tražnje za našim artiklima, proizvodnja se odvija u tri smjene. Najtraženiji su slatki proizvodi. Više od 60 odsto proizvodnje plasira se na tržište Evropske unije, Švajcarske i bivših jugoslovenskih republika – dodaje direktor Marić.

Sa proizvodnih traka mjesečno izlazi 400 tona proizvoda, uz realizaciju od dva miliona konvertibilnih maraka. U trebinjskoj Prehrambenoj industriji tvrde da se vlastitim novcem i dijelom kreditima mogu samostalno da razvijaju.

Otvaranjem pogona Prehrambene industrije osnovni cilj predsjednika koncerna “Swisslion Takovo”, Rodoljuba Draškovića, bio je da pokrene proizvodne linije i zaposli što više radnika, koji su ostali bez posla u metalskoj djelatnosti “Industrije alata”, čiji je većinski vlasnik. Sa proizvodnje alata preorijentisani su na rad u prehrambenoj industriji, prije svega na proizvodnju eurokrema, koji je i brend koncerna, ali i ratluka, flipsa, mješavine keksa, džemova, marmelade.

Ulaganja

Rodoljub Drašković namjerava da, kako je nedavno izjavio, u razvoj prehrambene industrije u gradu na Trebišnjici u narednoj godini uloži dodatnih 15 miliona maraka. U posljednje tri godine je na to područje u više različitih projekata uložio preko 50.000.000 KM.

Dobro poslovanje bilježi i Swisslion Industrija alata u kojoj je trenutni nivo ugovorenih poslova veći od pet miliona KM, što je sedam puta više u odnosu na isti period prošle godine, potvrdio je generalni direktor SL IAT-a Bogdan Golić.

On kaže da je na kraju prošle godine, koja je bila jedna od najtežih u skoro 60 godina postojanja ove firme, vrijednost ugovorenih poslova bila 700.000 maraka, te da je povećanje proizvodnje i realizacije, te finansijska stabilizacija počela od februara ove godine, od kada Industrija alata bilježi stalno poboljšanje poslovnih rezultata.

“Za 11 mjeseci ove godine ostvareno je povećanje proizvodnje u fizičkom obimu za 36 odsto, te povećanje proizvodnje u vrijednosti za 28 odsto, što se odrazilo i na povećanje primanja zaposlenih za 23 odsto, tako da se sada neto primanja zaposlenih kreću od 380 do 1.000 KM, sa neto prosjekom od 560 KM”, istakao je Golić.

Golić je dodao da su i u ovoj godini najtraženiji proizvodi Fabrike alata za bušenje, koja sa 55 odsto učestvuje u ukupnom prihodu SL-IAT-a, ali da najbolji uporedni rezultat postigla Fabrika navojnog alata, koja je prošle godina bila najteže pogođena svjetskom ekonomskom krizom, a u ovoj bilježi višestruki rast proizvodnje i realizacije učestvujući u ukupnom prihodu preduzeća sa 23 odsto.

Posebno značajnim Golić ističe učinak novog programa SL-IAT – proizvodnja specijalnih sudova i opreme za prehrambenu industriju koji radi u profitnom centru Mašinska radionica i livnica obojenih metala, a koja je ove godine ostvarila ukupan prihod za 43 odsto veći u odnosu na prošlu godinu.

Generalni direktor SL IAT-a kaže da aktuelna vrijednost ugovorenih poslova, koja premašuje 5 miliona maraka, uz predstojeći angažman kod ino partnera na proširenju saradnje po kvantitetu i asortimanu, obećavaju stabilno poslovanje i u narednoj godini.

“Posebno treba naglasiti da na svim proizvodnim linijama ima dovoljno narudžbi. Ovo je dobra osnova da sa optimizmom i vjerom u bolje dane uđemo u narednu godinu”, istakao je Golić.