BEOGRAD – Narodna banka Srbije će u narednom periodu napore usmeriti na održavanje i unapređenje postojećih rezultata u oblasti cenovne i finansijske stabilnosti, s posebnim naglaskom na smanjenje oscilacija u kretanju inflacije i njeno stabilizovanje na nivou cilja, izjavila je guverner NBS Jorgovanka Tabaković.

Ona je na sednici skupštinskog Odbora za finansije rekla da će se u okviru finansijske stabilnosti pažnja posvetiti rešavanju problema problematičnih kredita i prevenciji sličnih kretanja u budućnosti.

"Očekujemo da će uspešnosti Narodne banke Srbije u ostvarivanju svojim zakonom definisanih ciljeva doprineti i sprovođenje mera fiskalne konsolidacije i strukturnih reformi", rekla je ona.

Tabaković je navela da će, istovremeno, u narednom periodu to otvoriti dodatni prostor za relaksaciju monetarne politike i da će njen doprinos ekonomskom oporavku ublažiti očekivane negativne efekte fiskalne konsolidacije.

Ona je ukazala da je finansijski sistem Srbije u celini, tokom 2013. godine bio stabilan.

Održavanju kapitalizovanosti bankarskog sektora iznad proseka regiona su, pored dokapitalizacija doprinela i gašenja nesolventnih banaka.

Takođe je navela da ni rizik likvidnosti ne predstavlja pretnju po finansijsku stabilnost sistema.

"Zahvaljujići konzervantivnoj politici Narodne banke, odnosno visoskom nivou rezervisanja banaka za procenjene gubitke, rast učešća problematičnih kredita takođe nije ugrozio bankarski sistem", rekla je ona.

Tabaković je rekla da je NBS u 2013. godini dala pun doprinos makroekonomskoj stabilizaciji, navodeći da je inflacija sa 12, 8 odsto, koliko je iznosila u januaru svedena na 2, 2 odsto u decembru, a da je finansijski sistem u celini ostao stabilan.

"Značaj ostvarenih rezultata pojačava i činjenica da su ostvareni u izrazito nestabilnom međunarodnom okruženju", rekla je guverner NBS.

NBS, kako je kazala, traži i mogućnosti za dalja unapređenje , a to bi pored stabilnih preduslova poslovanja, štednje i investiranja, doprinelo i realnom smanjenju troškova kod svih ekonomskih subjekata.

Međugodišnja inflacija je svedena na najniž nivo od kad se cene tržišno formiraju uz solidan ekonomski rast (2, 5 odsto) zasnovan na povećanju izvoza, dodala je ona..

Dinar je u toku 2013. godine kako je kazala depresirao 0,8 odsto, a u izbornoj 2012. godini 8,0 odsto, iako je potrošeno 1, 3 milijardi evra deviznih rezervi.

Povoljnim kretanjima u prošloj godini, kako je kazala, nesporno je doprinelo i smanjenje spoljno trgovinskog deficita, ali je pojavljivanje NBS i kao kupca i prodavca deviza na međubanskarskom devizniom tržištu bilo adekvatno odmereno i pravovremeno.

Govoreći o ostvarenim rezulatima u 2013. godini, Tabaković je kazala i da su povećane devizne rezerve za 275 miliona evra, od čega po osnovu intervencija 180 miliona evra.

Ona je navela i da je NBS u julu pripremila novi zakon o osiguranju, kao i zakon platnim uslugama, za šta je dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije, ali da još uvek nisu poslati Skupštini Srbije.

Tabaković očekuje da će u dnevni red skupštine biti uvršten nakon usvajanja rebalansa budžeta.

Na sednici odbora usvojen je polugodišnji izveštaj o monetarnoj politici (januar-jun 2013.) koji je podnela NBS, izveštaj o monetarnoj politici za prošlu godinu, potom i izveštaj o stabilnosti finansijskog sistema koji je takođe podnela NBS.

Usvojen je i izveštaj o poslovanju i rezultatima rada NBS u prošloj godini, kao i finansijski izveštaji sa izveštajem ovlašćenog revizora koji je dostavio Savet guvernera, potom izveštaj o radu tog saveta od 1. jula do 31. decembra 2013.

Razmatrani su i usvojeni programi monetarne politike NBS u 2014. godini, finansijskog plana za ovu godinu i odluka i izmeni odluke o finansijskom planu NBS za ovu godinu.

Predsednik skupštinskog odbora za finansije Veroljub Arsić rekao je NBS postigla izvanredne rezultate u prošloj godini, budući da je sačuvan kurs dinara, a inflacija je bila najniža od kada postoji tržišna privreda.

Takođe je došlo do smanjenja referentnih kamatnih stopa, kazao je Arsić, dodajući da je time dat posticaj privredi da porekene proizvodnju.

On se osvrnuo i na problem javnog duga, ističući da je rast javnog duga nepovoljan trend zbog zaduženih kredita u ranijem periodu te da su neophodne mere štednje koje je vlada i preduzela.

Arsić je rekao da se zahvaljujći svim merama koje je preduzela vlada očekuje rast privredne aktivnosti krajem 2015. i početkom 2016. godine. (Agencije)