SARAJEVO – Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija rekao je da je otvoren za dijalog s ciljem poboljšanja ekonomskog stanja u BiH i pozvao poslovnu i akademsku zajednicu da otvoreno razgovaraju sa Savjetom ministara o svim temama važnim za BiH, jer bez dijaloga nema ni rješenja ni bolje budućnosti.
“Naša zemlja jeste komplikovanija u odnosu na ostale, ali je najljepša i imamo niz prednosti koji su nam od pomoći da razgovaramo o problemima kako bi stopa BDP sutra bila minumu pet odsto i da se približimo stopi zemalja u EU”, istakao je Tegeltija u obraćanju na Ekonomskom forumu 2020. u Sarajevu.
On je naglasio da je BDP po glavi stanovnika u BiH trenutno na nivou jedne trećine BDP-a stanovnika u Evropskoj uniji i, prema analizi Svjetske banke, treba joj nekoliko decenija da dostigne prosjek Unije.
Tegeltija je ukazao da je veliki problem u BiH nedovoljan razvoj privatnog sektora i nizak nivo investicija.
“To predstavlja značajan izazov, posebno zbog toga što privatni sektor ima poteškoća da ostane konkurentan i nedostaje mu dinamičnosti za izvozno orijentisanu privredu”, ukazao je Tegeltija.
On je naglasio da bez rasta investicija nije moguće obezbijediti privredni rast niti poboljšati privredni ambijent.
“BiH je više puta ulazila u sutuaciju kada je govorila da postoje fiskalni kapaciteti za ulaganja. Očigledno da te prilike nismo iskoristitli i da je te fiskalne kapacitete ‘pojela’ javna potrašnja, lična primanja i penzije i tome slično. Zalažem se za uspostavljanje jasnih fiskalnih pravila koji će biti obavezujući za sve nivoe vlasti i neće se smjeti desiti da bilo ko pravi takve poteze koji neminovno vode do deficita, rasta duga i slično”, istakao je Tegeltija.

Utvrditi pravila za penzije i plate
On je rekao da je neophodno utvrditi pravila za penzije i plate, da bi se ograničila priča o potrošnji.
“Danas se raspravlja da li su veće plate u entitetima, u zajedničkim institucijama, ili u kantonima. Ono što je prioritet to je utvrđivanje gornje granica za te rashode, ali i donje granice kao mjere društvene solidarnosti s tim što plate u javnom sketoru ne mogu da rastu više od procenta stope privrednog rasta”, pojasnio je predsjedavajući Savjeta ministara.
Prema njegovim riječima, pokazatelji tržišta rada bilježe pozitivan trend, međutim to je daleko ispod onoga što BiH želi i što joj je potrebno.
“Pored toga, visoki nameti negativno utiču na plate radnika i konkurentnost privatnog sektora, a sve to zajedno utiče da građani, posebno mladi, obrazovani i kvalifikovani kadar, napuštaju zemlju”, istakao je Tegeltija.
On je naveo da je pitanje kojim treba da se bavi BiH, ali i zemlje regiona kako zaustaviti odlazak mladih. “Ogromna je migracija ka zemljama zapadne Ervope. Godišnje odlazi oko 0,2 odsto stanovnika zemalja regiona, a problem je što posebno odlaze kvalifikovani i obrazovani ljudi”, dodao je Tegeltija.
On je ocijenio da su prioriteti neophodni za održiv i ubrzan ekonomski rast u BiH – povećanje konkurentnosti privrede, bolje poslovno okruženje, restrukturiranje privrede, posebno javnog sektora, bolja zaštita domaće privrede i podsticanje investicija.
“Danas na početku 2020. godine svjedoci smo da se svjetska privreda usporava, a poslije 2018. taj trend je nastavljen i u 2019. i na najnižem nivou je od posljednje svjetske ekonosmke krize. Rast svjetske privrede je na nivou od 2,9 odsto i danas ga koriguju i smanjuju na niži nivo. Takođe, sve više se govori o uticaju korona virusa na privredu”, ukazao je Tegeltija.
On je naveo da su veoma zabrinjavajuće poruke Svjetske banke da su spremni uložiti 12 milijardi dolara za otklanjanje posljedica virusa korona na privredu.
“To nam dovoljno govori o kakvim je posljedicama riječ, kada Svjetska banka nudi toliku pomoć”, rekao je.
Tegeltija je podsjetio da je, prema podacima MMF-a, stopa rasta u BiH na značajnom nivou.

“U prosjeku smo rasli 3,2 odsto, fiskalni učinak je veoma snažan, a fiskalne prognoze pozitivne”, naveo je Tegeltija.
On je naglasio da su ključne oblasti reformi u BiH – reforma javnog i zdravstvenog sektora.
“Najteži problemi sa kojima se BiH suočava su niska stopa privrednog rasta, odlazak mladih i obrazovanje. Stopa BDP 3,2 odsto jeste značajna, ali je daleko iza zemalja jugoistočne Evrope i umjesto da ih sustižemo, mi i dalje zaostajemo za njima. Problem našeg privrednog rasta jesu i investicije i daleko su ispod onoga što očekujemo. Javne investicije nisu na dovoljnom nivou i, ako izmumemo preduzeće ‘Autoputevi Republike Srpske’ i ‘Autoceste FBiH’, ozbiljnije javne investicije u oblasti javnih preduzeća ne postoje”, istakao je Tegeltija.
On je ukazao da BiH mora da ulaže u infrastrukturu, i putnu i željezničku jer je, u tom pogledu, i dalje najlošija u regionu.
“Moramo nastaviti i sa ulaganjem u zaštitu životne sredine, jer i tu imamo velike primjedbe iz Evrope kada je riječ o zagađenju”, naveo je Tegeltija.

BiH zarobljena negativnom retorikom

Šef Delegacije EU u BiH Johan Zatler ocijenio je da je BiH zarobljena negativnom retorikom i političkim tenzijama, iako bi u fokusu njenih vlasti trebalo da budu ekonomija, obrazovanje, zdravstvo, zapošljavanje i solidarnost među građanima.
“BiH je veoma lijepa zemlja, bogata prirodnim resursima, ali njena najveća vrijednost jesu ljudi”, rekao je Zatler na otvaranju Ekonomskog foruma 2020 u Sarajevu.
On je ocijenio da se u BiH mora mnogo više raditi, ako se želi obezbijediti bolja budućnost za građane.
“Obrazovanje i zdravstvena njega moraju biti bolji za svako dijete u BiH”, rekao je Zatler.
On je istakao da zapošljavanje mora biti podignuto na viši nivo i da više pažnje zaslužuju i zaštita životne sredine, solidarnost među građanima, kao i pristup informacijama.
Prema njegovim riječima, mladi masovno odlaze iz BiH u inostranstvo gdje traže šansu za uspjeh.
Govoreći o političkim odnosima u BiH, Zatler je konstatovao da je BiH zarobljena negativnom retorikom i političkim tenzijama, ali da, uprkos svim problemima, postoji niz kvalitenih biznis projekata, što doživljava kao dobru vijest.

Odlazak mladih iz regiona košta oko dvije milijarde evra

Na otvaranju ovog događaja govorila je i Jasmina Selimović, dekan Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, koji je i organizator ovog skupa.
Ona je navela da Ekonomski forum u Sarajevu četvrti put okuplja vodeće ekonomske stručnjake iz BiH, regiona i svijeta.
“Cilj nam je nalaženje konkretnih prijedloga i rješenja za BiH, za poboljšanje njene pozicije u regionu, ali i nešto što će građani osjetiti kao napredak”, rekla je Selimovićeva.
Ona je dodala da je program foruma koncipiran u formi dva panela – o ciljevima održivog razvoja, te o značaju digitalnog razvoja u kontekstu zemalja zapadnog Balkana.
Selimovićeva, takođe, smatra da je čovjek ono najvrednije u BiH i da je neophodno što brže stvaranje uslova za ostanak i prosperitet mladih i obrazovanih ljudi u BiH.
Prema njenim riječima, odlazak mladih iz regiona košta oko dvije milijarde evra, a u BiH se godišnje izdvoji oko 50 miliona evra za obrazovanje ljekarskog kadra koji odlazi i nikada neće liječiti stanovništvo BiH.
Ona je zaključila da su loša demografska slika i emigracija – dva veoma velika problema u BiH.
Glavni uvodničar Ekonomskog foruma 2020 bio je, putem video-linka, specijalni savjetnik generalnog sekretara UN za ciljeve samoodrživog razvoja i profesor Univerziteta Kolumbija DŽefri Saks. (Srna, FOTO NEZAVISNE)