BANJALUKA – Republika Srpska spada u red nisko zaduženih zemalja i pod kontrolom ima svoj javni dug, a navodi opozicije i takozvanih analitičara o prezaduženosti nisu tačni, tvrdi Zoran Tegeltija, ministar finansija RS.

Kako pojašnjava Tegeltija, u periodu od 2000. do 2005. godine javni dug RS porastao je sa 1,71 milijardu KM na 3,1 milijardu KM i u tom periodu povećan je za 1,4 milijarde KM. U periodu od 2005. do 2013. godine javni dug povećan je sa 3,1 milijardu KM na 3,8 milijardi KM, odnosno povećan je za oko 706 miliona KM.

U Ministarstvu finansija RS navode da je metodologija usklađivanja javnog duga u RS usklađena sa metodologijom koja se primjenjuje u najvećem broju zemalja u svijetu i radi se o takozvanoj MMF-ovoj metodologiji, koja podrazumijeva da javni dug čine dugovi budžeta RS, lokalnih zajednica i fondova socijalne sigurnosti.

Najprimjenjiviji način mjerenja javnog duga je odnos tog duga i bruto društvenog proizvoda (BDP) u toj godini. MMF je napravio tri kategorije zaduženosti zemalja. Zemlje čiji je javni dug do 45 odsto BDP-a smatraju se nisko zaduženim, one čiji je javni dug od 45 do 80 odsto smatraju se srednje zaduženim, a zemlje sa dugom od preko 80 odsto BDP-a visoko zaduženim zemljama.

Iako još nisu objelodanjeni podaci o BDP-u u 2013. godini, pretpostavka je da je javni dug RS u odnosu na BDP 43,93 odsto, a kako kaže Tegeltija, to je najbolji pokazatelj o zaduženosti RS. Istovremeno naglašava da je u odnosu na BDP, javni dug RS 2005. godine iznosio 54,63 odsto.

Kako pojašnjava Tegeltija i prema kriterijumima iz Mastrihta, RS spada u red najmanje zaduženih zemalja EU, jer joj je javni dug daleko manji od granice od 60 odsto BDP-a, koja je tim kriterijumima postavljena kao gornja i koju zemlje ne smiju preći prilikom ulaska u EU.

"Gotovo sve zemlje EU su prešle taj prag u posljednjih pet ili šest godina koliko traje ekonomska kriza. Kao gornju granicu našeg javnog duga mi smo uzeli 55 odsto u odnosu na BDP. U vrijeme opozicije i to 2005. godine RS je spadala u red najviše zaduženih zemalja u EU", tvrdi Tegeltija ističući da od svih mjera koje su primjenjivane u EU, kada je u pitanju kontrola duga, RS nije prihvatila povećanje poreskih stopa kako bi povećala izvorne prihode.

Gotovo sve zemlje EU od 2008. godine povećale su stopu PDV-a, pa je tako Srbija počela sa stopom od 18 odsto, a sada ima 22 odsto. Hrvatska je sa 19 odsto PDV podigla na 25 odsto.

"Da smo povećali PDV, povećali bismo izvorne prihode, ali bismo smanjili sredstva građana i ugrozili njihov životni standard. Odlučili smo se da na manje bolan način po građane upravljamo javnim dugom", ističe Tegeltija naglašavajući da je javni dug RS na kraju 2013. godine u odnosu na 2012. godinu povećan za svega 46,18 miliona KM.

On naglašava da je RS mogla da zaustavi sve projekte koji se rade iz kredita od zaštite od poplava, studentskih domova, autoputa itd…, ali da nije, jer je javni dug pod kontrolom i daleko niži nego u drugim zemljama.

U 2014. godini, što se tiče servisiranja duga, budžetom je planirano oko 509 miliona KM od čega 120 miliona KM predstavlja indirektni dug koji servisiraju javna preduzeća i fondovi socijalne sigurnosti.

Stanje ukupnog duga RS iznosi 4,7 milijardi KM.

Položeni temelji za dobro upravljanje javnim dugom

SARAJEVO – BiH, Republika Srpska, Federacija BiH i Brčko distrikt položili su temelje za dobro upravljanje javnim dugom i kvalitetno upravljanje javnim finansijama, izjavio je danas vođa tima projekta „Jačanje kapaciteta za upravljanje javnim dugom u BiH“ Boris Petkov.

Uoči seminara o temi „Zašto je deficit u stvari bitan“, organizovanog u Sarajevu u okviru projekta, Petkov je rekao novinarima da je ovo pitanje veoma važno u vremenu globalne finansijske krize.

„Mislim da u ovom trenutku nema razloga za zabrinutost jer još ne postoje nikakva naučna utemeljenja na osnovu kojih se može utvrditi da li je dug prevelik ili ne. Omjer duga i BDP-a jedne zemlje je individualna stvar koja zavisi od okolnosti i procjenjuje se od slučaja do slučaja“, naveo je Petkov.

Prema njegovim riječima, stanje duga u BiH je još razumno i ono je pod kontrolom, što potvrđuju i pokazatelji nadležnih ministarstava na nivou BiH, entiteta i Brčko distrikta koja se uglavnom bave pitanjem upravljanja dugom.

„Prema njihovim projekcijama, čak se planira određen rast BDP-a. Trenutni iznos duga je oko 40 odsto, a vremenom se očekuje njegovo postepeno smanjenje. Procjenjuje se da bi 2016. godine on mogao iznositi oko 35 odsto“, izjavio je Petkov.

On je naglasio da je to ostvarivo ukoliko BiH, koja još ima mogućnost korištenja povoljnih zajmova, ta sredstva mudro koristi za infrastrukturu, te razvoj i jačanje makroekonomije.

Eminentni međunarodni stručnjak Piter Sinkler kaže da je pitanje deficita važno jer će buduće generacije morati otplaćivati dug.

„Upravo zbog toga morate imati veoma dobre razloge da plaćate veće rashode od poreza koje ubirete. Jedan od razloga može biti povećanje potrošnje zbog loše ekonomske godine, a drugi da investirate u visoko profitabilne projekte koji će donijeti odgovarajuće prihode, a koji će generisati radna mjesta i sve ono što povlači za sobom“, rekao je Sinkler.

Projekat „Jačanje kapaciteta za upravljanje javnim dugom u BiH“ usmjeren je na izgradnju kapaciteta državnih službenika koji rade u sektorima vezanim za finansijsko planiranje, budžetiranje i upravljanje dugom, kao i tehnikama procjene upravljanja rizicima.

Njegov cilj je poboljšanje efikasnosti i transparentnosti u trošenju javnih sredstava kroz poboljšanje upravljanja javnim dugom i kapaciteta u upravljanju javnim finansijama u cjelini.