MOSKVA – Moskovska berza je pala za više od 4 odsto, budući da je ruska ekonomija zavisna o energentima, poljuljana niskim cijenama nafte i turbulencijama u Aziji.

Dolarski denominovan indeks Moskovske berze RTS pao je u ponedjeljak 4,16 odsto, a ruska rublja se sunovratila na nivo od 76 rubalja za jedan dolar i na više od 83 rublje za evro, prvi put od pada vrijednosti te valute u decembru 2014, prenosi agencija AFP.

Ruska privreda i valuta su na mukama još od 2014. godine zbog pada cijena nafte i zapadnih sankcija prema Moskvi zbog ukrajinske krize.

Jučerašnji nastavak srozavanja cijena nafte tipa „brent“ na nivo ispod 33 dolara za barel i stahovanja zbog stanja kineske privrede odrazili su se na rusko tržište i valutu kada je danas ponovo počelo trgovanje nakon pauze zbog pravoslavnog Božića prošle nedjelje.

Ruski analitičari su upozorili da bi dalje klizanje cijena nafte naniže moglo da donese dodatne probleme ruskoj privredi, iako su zvaničnici najavili kraj recesije.

„Ako cijene nafte budu i dalje padale, rublja bi mogla da nastavi da se prilagođava“, ocijenili su analitičari iz kompanije „VTB kapital“.

Svjetska banka procijenjuje da privredni pad Rusije za cijelu 2015. godinu iznosi 4,3 odsto, s obzirom na nisku cijenu nafte, i da će zemlja vjerovatno ostati u recesiji i tokom ove godine.

Predsjednik Rusije Vladimir Putin priznao je u intervjuu njemačkom Bildu da ekonomske sankcije Zapada, uvedene Moskvi zbog ukrajinske krize, nanose štetu Rusiji.

"Što se tiče naših mogućnosti na međunarodnim finansijskim tržištima, sankcije ozbiljno štete Rusiji", rekao je Putin, nazivajući sankcije Evropske unije "teatrom apsurda".

Prema njegovim riječima, "najveću štetu trenutno prouzrokuje pad cijena energenata". "Suočeni smo sa opasnim gubitkom prihoda u sektoru izvoza nafte i gasa, koji djelimično možemo kompenzovati kroz neke druge oblasti", naveo je ruski predsjednik.

Primjećujući da cijela ova situacija ima i neku pozitivnu stranu, Putin je objasnio da "kada zarađujete toliko petrodolara, kao što smo mi nekada zarađivali, onda možete da kupite sve u inostranstvu, što zauzvrat usporava razvoj (privrede) u vašoj sopstvenoj zemlji".

Predsjednik Rusije je, takođe, rekao da se privreda te zemlje sada postepeno stabilizuje.

"Prošle godine, bruto domaći proizvod Rusije je pao za 3,8 odsto. Inflacija je trenutno oko 12,7 odsto. Trgovinski bilans je, međutim, i dalje pozitivan. Prvi put u mnogo godina izvozimo znatno više robe sa dodatom vrijednošću", rekao je Putin.

Ruski predsednik se osvrnuo i na zlatne rezerve podsetivši da Centralna banka Rusije trenutno ima oko 340 milijardi u zlatnim polugama. Istovremeno, dodao je, Vlada raspolaže i rezervnim fondovima u kojima se nalazi oko 150 milijardi dolara.

Japanski jen i švajcarski franak u fokusu investitora

Pad cijena akcija na svetskim berzama koji je započet u Kini naveo je investitore da potraže bezbjednije utočište za svoj kapital, što je podiglo vrijednost japanskog jena i švajcarskog franka.

U takvoj situaciji, američki dolar je oslabio 2,5 odsto prema japanskoj valuti, na 117,30 jena, najniži nivo u skoro pet mjeseci.

I evro je ojačao u odnosu na dolar, 0,6 odsto, na 1,0925 dolara.

Loš početak godine na Wall Street-u i drugim najvećim svjetskim berzama posljedica je previranja na kineskim tržištima, nakon niza podataka koji ukazuju na daljnje usporavanje rasta druge po veličini svjetske ekonomije.

Ulagače je uznemirila kineska centralna banka koja je dozvolila pad kursa juana prema dolaru na najniže nivoe od 2011. godine, što je izazvalo strahovanja da je situacija u kineskoj privredi lošija nego što se mislilo, i da bi taj potez mogao izazvati novi talas devalvacija valuta ostalih zemalja u regiji.

„Sve trenutno ovisi o zbivanjima u Kini. U petak su se tržišta ponešto smirila, ali prilično sam siguran da bi naredne sedmice moglo biti još nekoliko dana sličnih onima na samom početku godine“, kaže Derek Halpenny, direktor u Bank of Tokyo-Mitsubishi UFJ.

Glavna tema na tržištu ostaje ona o tempu slabljenja juana. Reuters piše kako je kineska centralna banka pod povećanim pritiskom političkih savjetnika da dozvoli brži i oštriji pad kursa juana, možda između 10 i 15 odsto.

„Istovremeno održavanje stabilnog kursa juana prema dolaru, autonomije monetarne politike i otvoren kapitalni račun bit će izuzetno teško postići, osim ako je Kina spremna nastaviti s trošenjem valutnih rezervi“, pišu stratezi Barclaysa u zabilješci klijentima.

Kineske monetarne vlasti u petak su zaustavile pad juana intervencijama preko banaka u državnom vlasništvu, ali i zabranom kineskim bankama da prodaju dolare.

Međutim, „već postoje nagovještaji da otpor Kine deprecijaciji juana slabi“, pišu analitičari Barclaysa.

S druge strane, dolar se našao pd pritiskom nakon izvještaja o zapošljavanju u SAD-u. Iako je u decembru otvoreno više nego što se očekivalo novih radnih mjesta, koja ukazuju da se stabilan rast američke privrede nastavlja, problem je što istovremeno nisu porasle i plate, što znači, kažu analitičari, da inflacija neće tako skoro porasti na 2 odsto, koliko cilja američka centralna banka. To je podstaknulo spekulacije da će Fed usporiti tempo planiranog povećanja kamata u ovoj godini.

„Podaci navode na zaključak da će inflacija u 2016. biti slaba. Federalnim rezervama će zato biti teško da u četiri navrata ove godine povećaju kamate“, kaže Charles St-Arnaud, strateg u „Nomura Securities“.

Uz to, postoji i mogućnost, kažu analitičari, da zbog previranja na tržištima Fed prolongira povećanje kamata, kao što je to učinio u septembru prošle godine, takođe zbog nesigurne situacije u svjetskoj privredi. (Agencije)