Neusvajanje izmjena Zakona o akcizama, prema kojem su postojeće akcize namjenjene za izgradnju autoputeva trebale biti veće za 10 feninga, mogao bi ugroziti početak gradnje novih dionica, upozorava Dušan Topić direktor „Autoputeva RS“. On kaže da sama akciza nije problem, ali da je nažalost to pitanje postalo predmet dnevno političkih igara. Bilo kako bilo, Topić ističe da finansiranje započetih dionica nije problem, ali da je upitno kako će se finansirati novi pravci koji su potrebni Republici Srpskoj, ali i Bosni i Hercegovini.

SWOT: Ponovo je propao pokušaj da se poveća akciza na gorivo. Kako će se to odraziti na poslovanje, odnosno šta to znači za „Autoputeve“, gradnju, vraćanje kredita i buduće planirane projekte? Jednostavno možete li nam reći šta će biti posljedice ovog postupka?

TOPIĆ: Očekivali smo da izmjene prođu i ja se nadam da će se u skorije vrijeme i usvojiti taj Zakon o povećanju akciza, jer to je potrebno ako želimo da nastavimo sa gradnjom autoputeva, pogotovo ako želimo da inteziviramo njihovu izgradnju, jer dok jedni govore da se gradi nepotrebno i previše, drugi kažu da se radi sporo i kako treba da se radi brže. Ja mislim da može brže i da treba uhvatiti nekakav normalan ritam u skladu sa našim mogućnostima i u skladu sa mogućnostima obezbjeđivanja finansijskih sredstava, kreditnog zaduživanja. Međutim, definitivno kad se poveća akciza i naše aktivnosti će postati intezivnije. Mi sad moramo da izvršimo rebalans našeg plana poslovanja, jer smo mi taj plan pravili sa pretpostavkom da će negdje od sredine godine priliv po osnovu povećanih akciza biti veći.

SWOT: Za koliko je on trebao biti veći?

TOPIĆ: Duplo, pošto je akciza za autoputeve trebala da se poveća za dodatnih 10 feninga, a sada je 10. Naš prihod je do sada bio negdje oko 45 miliona KM na godišnjem nivou, a sa ovim povećanjem bi se uduplao na oko 90 miliona na godišnjem nivou. Napominjem, kada smo pravili plan poslovanja za 2017. godinu računali smo da će povećanje akciza da stupi na snagu sredinom godine. Sada ćemo morati da napravimo rebalans i da se korigujemo. Ja i dalje vjerujem da će se u toku ove godine  povećati akciza, jer to je priča koja je počela još 2012. godine i to ne samo od strane banaka. Podsjećam, da je Evropska banka za obnovu i razvoj 2012. u naš kreditni sporazum za izgradnju autoputa Banjaluka – Doboj, dionica Doboj  – Prnjavor, stavila ne kao našu obavezu, ali kao preporuku, da se poveća akciza kako bi mi, kada dođe taj kredit na otplatu, mogli komotno da ga otplaćujemo i pored naših stalnih redovnih investicija. Sad dolazimo u situaciju da akciza nije povećana, a taj kredit je prispio na otplatu. Mi sa sa dašnjim nivoom akcize uspjevamo da vraćamo te naše obaveze, ali ne možemo ići u dalje zaduživanje, jer onda postojeći nivo akcize nije dovoljan.

SWOT: Kažete da nećete ići u novo zaduživanje. Za šta je uopšte trebalo novo zaduživanje?

TOPIĆ: To su novi projekti. Mi sada konkretno razgovaramo sa EBRD-om o početku izgradnje koridora 5C. To je onaj dio izgrađenog autoputa Banjaluka – Doboj od Johovca prema Doboju. To je 6,5 kilometara koji uključuju i dvije petlje. Petlju u Johovcu, odnosno Kladarima i petlju Rudanci, tako da je ta suma nešto veća i iznosi 70 miliona.

SWOT: Kad bi trebala početi gradnja te dionice?

TOPIĆ: Mi smo dogovorili sve bitne elemente kreditnog sporazuma i u toku ove godine planirano je da idemo paralelno sa aktivnostima finalizacije samih kreditnih uslova, eksproprijacije. Plan je da za mjesec-dva raspišemo i tender za izvođače i nadzornog organa, tako da bi do kraja godine sve to trebali da završimo kako bi mogli potpisati ugovor. Ako sve bude teklo prema planu, najkasnije na proljeće sljedeće godine krenuli bi sa radovima.

SWOT: Da li je ta dinamika dovedena u pitanje nakon ovog obaranja akciza?

TOPIĆ: Strogo gledano jeste, jer je osnovna pretpostavka za ove nove kreditne sporazume u razgovorima sa EBRD-om bila da se mora povećati akciza, kao uslov za efektivnost svih tih kredita. Sličnu situaciju imaju i kolege u FBiH, jer oni već imaju nekih četri ili pet kreditnih sporazuma ispregovaranih još prošle godine, ali kod svih je uslov povećanje akcize. I oni godinu dana čekaju i ne mogu da počnu da grade zbog tog zakona. Zbog toga je bila primjetna nervoza i kod njih u FBiH, ali nažalost nije došlo do promjena. Moram se vratiti na prvo pitanje kada ste pitali šta su posljedice. Ja sam rekao otplata postojećih kredita, otplata i ugovaranje novih kredita, ali možda je na određen način najveća posljedica ovo treće, a to je poruka koju šaljemo našim partnerima i pregovaračima. Poruka o našoj nesigurnosti. U zadnje vrijeme nam se sve češće dešava da u razgovorima sa stranim partnerima, bilo da su u pitanju evropske kineske banke, sa kojima takođe intezivno razgovaramo ili privatni partneri, svi oni prije ili kasnije postave pitanje o toj našoj nesigurnosti, hoćemo li moći doći do neke određene odluke  ili saglasnosti kada to bude trebalo, jer očigledno da nismo sposobni da obezbjedimo bilo kakvu saglasnost na bilo kom nivou. To je nešto što nam otežava razgovore i pregovore.

SWOT: Šta konkretno kažu u EBRD-u vezano za to što nije ispoštovana njihova preporuka?

TOPIĆ: Sa EBRD-om smo počeli pregovore sa pretpostavkom da će akciza biti povećana, a sad u ovim novim okolnostima ove sedmice imamo dogovoren sastanak sa njima i našim ministarstvima da vidimo šta  i kako ćemo dalje. Ja vjerujem da mi možemo da se dogovorimo sa bankama da idemo u kreditni sporazum. Međutim, o tome treba dva puta da razmislimo, jer to je ipak rizik. Ako idemo u taj sporazum mi imamo neki grejs period, ali kad prođe grejs period, kad kredit dođe na naplatu ako se ne poveća akciza mi moramo imati plan iz kojih sredstava ćemo to da vraćamo. „Autoputevi“ nemaju svoja vlastita sredstva, što znači da neće moći bez budžeta.

SWOT: Da li ste optimista kada je u pitanju povećanje akcize?

TOPIĆ: Vjerujem da će doći do povećanja akcize, jer ni do sada nije bio razloga da se ne poveća. Sama akciza po sebi nije problem. To je više bilo političko igranje sa svim tim, odnosno zloupotreba tog pitanja u dnevno političke svrhe. Suština povećanja akcize je sasvim opravdana i ja se nadam da će to biti prevaziđeno.

TOPIĆ: U jednom trnutku ste spomenuli da pregovorate i sa Kinezima. Za koje projekte sa njima pregvarate? Da li su to neki novi projekti ili su možda Kinezi isto zainteresovani za projekte koje pregovarate sa EBRD-om?

SWOT: Mi smo u početku imali pristup da evropskim bankama nudimo dionice koje se nalaze na evropskim koridorima. Na kraju krajeva to je nekakav i njihov kriterijum. Onda pored tih evropskih koridora imali smo neke pravce koje smo mi planirali da radimo i za koje u ovom momentu evropske banke nisu ni zainteresovane. I zato smo ušli u razgovor i ponnudili zainteresovanim kineskim kompanijama pravce Banjaluka – Mrkonjić Grad – Mlinište i dalje prema Splitu, bio je to i pravac Banjaluka – Prijedor – Novi Grad i Bijeljina  – Brčko. To su tri kineske kompanije sa kojima smo manje više ušli u ozbiljne pregovore i oni su se ozbiljno uključili. Za svaki od tih pravaca mi smo dobili ponude koje su bazirane na određenim studijama opravdanosti i uticaja na životnu sredinu koje su oni uradili. Najdalje smo otišli sa dionicom prema Mrkonjić Gradu i Mliništima, gdje smo već ispregovarali izvođački ugovor i potpisali ga, jer je to bio uslov kod konačnog apliciranja kod kineske EXIM banke za preferencijalni kredit. Dotle smo došli, ali već duže vremena čekamo poziv kineske banke na završne pregovore. Nažalost kineska banka to uslovljava nekakvim konsenzusom u Savjetu ministara BiH i to je opet ona priča od maloprije, da nam otežava stvar taj imidž koji smo stvorili.

SWOT: Kakvi su uslovi tog kineskog kredita?

TOPIĆ: Kredit za koji se borimo ima veoma povoljnu kamatu od oko jedan odsto, rok otplate 20 godina i do pet godina grejs period.

SWOT: Spomenuli ste da je najbliža realizacij gradnje autoputa prema Glamoču. Koliko će on koštati po kilometru?

TOPIĆ: Mi smo se od ukupno 90 kilometara bazirali na prvu fazu projekta, odnosno 62 kilometra do takozvanog puta AVNOJ-a kod Mrkonjića i tu isključivo mi odlučujemo gdje je trasa. Drugi dio, odnosno spoj sa Federaciom moramao da dogovorimo zajedno sa kolegama iz FBiH. Mi želimo da prvo ugovorimo prvu fazu da se vidi da je to ozbiljno i oda će se sigurno ozbiljnije uključiti jer su FBiH i Hrvatska veoma zainteresovane, ali se čeka da se s naše strane učini prvi korak.

SWOT: Da li mislite da je Hrvatska zaista zainteresovana za taj projekat? U javnosti postoji mišljenje da Hrvatska blago rečeno sabotira taj projekat, a primer za to je i most na Savi. To se objašnjava time da se Hrvatska boji da će na taj način izgubiti dio saobrćaja na svojim autoputevima.

TOPIĆ: Tačno je da mi je teško pričati o nekim daljim planovima kad već godinama nismo uspjeli da rešimo ni most na Savi kod Gradiške. Tačno je da se projekat mosta na razne načine sabotira iz Zagreba, pa čak i Sarajevo ima sličan pristup, jer njih interesuje samo koridor 5C. To je za mene samo objašnjenje zašto ide sve tako sporo. Ali dočekaćemo mi most u Gradišci, a gradiće se autoput i prema Splitu.

SWOT: Koliko će koštati ta prva faza autoputa prema Glamoču do puta AVNOJ-a?

TOPIĆ: Predračun za prvu fazu od Glamočana do puta AVNOJ-a je 620 miliona, što je oko 10 miliona po kilometru. Tu će posebno biti komplikovana i osetljiva gradnja prvih 20 kilometara od Glamočana do Manjače.

 SWOT: Moramo se vratiti ponovo na akcize. Rekli ste da EBRD traži povećanje akcize i to će se verovatno koristiti za njihove kredite. Ako se zadužimo i kod Kineza da li će se iz tih akciza otplaćivati i taj kredit? Da pojednostavim, da li će tih 10 feninga više akcize biti dovoljno i za C5 i za trasu prema Glamoču, jer postoji mogućnost da se paralelno grade?

TOPIĆ: Pravili smo mi projekcije i u slučaju kada bi se išlo istovremeno sa oba projekta postojeći nivo akciza bi bio zadovoljavajući. Tek u slučaju još jednog dodatnog projekta onda bi povremeno imali takozvane crvene zone koje bi unaprijed trebali da dogovorimo sa Vladom i da se planiraju ta sredstva. Mi smo sve vrijeme u dogovoru sa Ministarstvom saobraćaja i veza i Ministarstvom finansija i apsolutno nam je cilj da dođemo do što više projekata, a sam način finansiranja će se onda prilagoditi i dogovoriti.

SWOT: RS ima već izgrađen određen broj kilometara autoputa. Koliko košta sad njihovo održavanje?

TOPIĆ: U ovom momentu može se reći da je održavanje autoputa u tom smislu beznačajno. Troškovi održavanja u prvim godinama eksplatacije su isključivo zimska služba zimi, a ljeti šišanje trave uz put, dok nekakvih intervencija ne bi trebalo da bude u prvih 10 godina.

SWOT:  Da li ste zadovoljni brojem vozila na autoputevima u RS?

TOPIĆ: Broj vozila nije onakav kako je projektovan i to prvenstveno zbog nepostojanja mosta na Savi, a računamo, kad se spoji čitav dio od Gradiške do Doboja, da će porasti broj vozila na utoputu.

SWOT: Kad će biti kompletirana dionica Banjaluka – Doboj i kako procjenjujete da će to uticati na porast prometa?

TOPIĆ: Radovi bi trebali biti završeni do kraja ove godine, a puštanje u saobraćaj najkasnije na proljeće iduće godine. Mislim da će se onda znatno povećati promet. Ne mogu da kažem tačno za koliko, ali u svakom slučaju najmanje za  50 odsto.

SWOT: Koliko se prihoduje od postojećih autoputeva?

TOPIĆ: Dvije godine naplaćujemo Gradišku i to nam je godišnji prihod od četri do pet miliona KM.  To je recimo oko 10 odsto od prihoda koji ostvarujemo od akcize. Očekujemo da kad se pusti kompletna dionica od Banjaluke do Doboja da se učešće prihoda od naplate znatno poveća.

SWOT: Kako ste zadovoljni prošlom godinom?

TOPIĆ: Mi smo prezadovoljni, prvenstveno zbog toga što smo imali pune ruke posla. Imali smo gradilište u dužini od 72 kilometra što se rijetko može videti u okruženju. Imali smo zdrav projekat sa obezbjeđenim sredstvima i uglavnom je to išlo prema planiranoj dinamici i predviđenim troškovima. Prvih 35 kilometara je pod saobraćajem, a evo završavamo i drugih 35. Znači veoma smo zadovoljni sa prošlom godinom, a sada nam je osnovni cilj da obezbjedimo nove projekte. Sad nam je važno da održimo kontinuitet gradnje koji je bitan nama kao preduzeću ali je bitan i ovoj našoj građevinskoj operativi. Prije dvadesetak dana na gradilištima je bilo oko 600 radnika, a sad ih je blizu 1.000, jer je dosta otvorenog posla u završnici projekta.

Razgovarao: Rade ŠEGRT