Izjave novoizabranog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa, marketinški fokusirane na ciljne grupe nezadovoljnika tokom izborne kampanje treba nakon izbora posmatrati u sasvim drugom svjetlu, izjavio je profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu Anto Domazet.
Kako kaže Domazet, glavni razlog tome je da je predsjednička kampanja lokalna stvar američkog naroda, a funkcija predsjednika SAD-a u svom obnašanju podrazumijeva donošenje krupnih odluka iz domaće, ali i globalne sfere.
– U oblasti ekonomije nismo u izbornoj kampanji vidjeli neki konzistentan program Trampa. On je nastupao fragmentarno, primjerice obraćao se gubitnicima globalizacije – bijelcima iz industrijskih država gradova koji su izgubili radna mjesta zbog dislokacije industrije iz SAD-a u Meksiko, Kinu, Indiju i druge zemlje s nižim troškovima radne snage, ali i rastućom konkurentnošću i sposobnošću prihvaćanja inovativnih tehnologija – istakao je.
Naglašava da su obećanja da će se ta radna mjesta vratiti bezizgledna, čak i uz najave Trampa da će uvesti carine na robu iz Meksika od 35 odsto, a iz Azije po stopi od 45 odsto.
Jednako tako su nerealna obećanja o izgonu emigranata, jer se radi o 11 miliona ljudi od kojih je gotovo polovina ilegalnih, a same štete od te akcije analitičari procjenjuju na oko četiri hiljade milijardi za ekonomiju SAD-a.
Takođe je nezamislivo da bi novi predsjednik mogao napraviti korak nazad ka rušenju ekonomskih integracija, odnosno NAFTA (Sporazum o slobodnoj trgovini Sjeverne Amerike), a indirektno i Svjetske trgovinske organizacije.
Upravo su te integracije inicirale SAD, naglašava Domazet i nastavlja da je upravo to sredstvo za jačanje konkurentnosti SAD-a i za ostvarivanje dominantne usluge Amerike u regionalnoj i globalnoj ekonomiji.
– Globalizacija ekonomije koja podrazumijeva liberalizaciju i jačanje tržišnih snaga i privatnog kapitala širom svijeta je ambijent u kome američke korporacije i kapital jačaju svoju ekonomsku dominaciju, bogatstvo i političku moć koju podržava oružana moć SAD-a, ali i globalna vojna sila NATO. Američkog je porijekla deviza da je nemoguć demokratski razvoj društva bez ekonomskih sloboda, pa je zato prijetnja uvođenjem carina kao grubi atak na ekonomske slobode, više anegdotalnog, nego realnog smisla. Umjesto toga, izvjesnije je da će se uložiti napori za obnovu pregovora s Evropskom unijom o Transatlantskom partnerstvu u oblasti trgovine i investicija, koji je ušao u ćorskokak – istakao je.
Američka ekonomija bilježi u 2016. stopu nezaposlenosti ispod pet odsto ukupne radne snage, rast BDP je oko 2,5 odsto, a investicije kontinuirano rastu i dostižu nivo iz pretkriznog doba – više od 20 odsto BDP.
Međutim, kako ističe, ekonomija koja stvara BDP od oko 17 hiljada milijardi dolara ili nešto ispod jedne četvrtine svjetskog bruto proizvoda, ipak živi tako što više troši nego stvara (deficit tekućeg računa je između dva i tri odsto BDP), odnosno ima negativnu međunarodnu investicijsku poziciju od 7.600 milijardi ili 44 odsto BDP, što znači da je neto dužnik prema ostatku svijeta.
Istovremeno, deficit javne potrošnje je oko 4 odsto BDP, a javni dug SAD-a iznosi oko 82 odsto BDP i raste dalje.
Takav privilegirani položaj SAD-a u globalnoj ekonomiji je upravo rezultat povjerenju ili respekta ekonomske, političke i vojne moći Amerike, koju svaki predsjednik ima za cilj da jača, a ne slabi, što bi se moglo naslutiti iz predizbornih nastupa Trampa, mišljenja je Domazet.
Sjedinjene Američke Države a to znači i njihov predsjednik imaju odgovornosti kako za kretanje domaće, tako i za kretanje globalne ekonomije.
Primjer kamata o kojima FED treba da donese odluku najzornije pokazuje kako se ta odgovornost ispoljava. Rast kamata bi doveo do skoka vrijednosti dolara, ali bi smanjio izglede za rast ekonomije i obrnuto. I to ne samo ekonomije SAD-a nego i globalne ekonomije.
Domazet ističe da kao protagonista neoliberalnog pristupa u vođenju ekonomije sigurno je da će Tramp donositi odluke o daljem jačanju tržišnog fundamentalizma i financijalizacije u svim sferama društvenog života i smanjenju poreza za korporacije i bogate, a to će voditi smanjenju socijalnih rashoda.
U osnovi desničarski pristup novog predsjednika će državu socijalnog blagostanja tretirati kroz prilike da se osiguravaju radna mjesta i ostvaruje ekonomski rast za razliku od shvatanja demokrata koje snažan naglasak stavljaju na jačanje javne uloge države u širenju ponude, dostupnosti i kvalitetu javnih usluga i borbe protiv siromaštva.
Najočitiji primjer je reforma javnog zdravstva koju je započeo Barack Obama, a koju će Trump zasigurno obustaviti ili značajno reducirati.
Svjetske berze: Najbolji period za banke od 2009. godine
Rast akcija na svjetskim berzama nakon pobjede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD i zabilježen je još samo 1972. i 1996. godine, poslje pobjede Ričarda Niksona odnosno Bila Klintona.
Na Wall Streetu je Dow Jones je zabilježio svoju najbolju sedmicu u posljednjih pet godina ojačavši 5,4 odsto, na rekordnih 18.847 poena.
Indeks S&P 500 je za pet dana porastao 3,8 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od 2014. godine.
Vrijednost Nasdaq indeksa porasla je 1,5 odsto.
Cijene akcija su rasle u ponedjeljak i utorak podstaknute špekulacijama da će Hilari Klinton pobjediti u utrci za Bijelu kuću. Tržišta su ‘navijala’ za nju jer su smatrala da će Tramp donjeti nesigurnost po pitanju spoljne, unutrašnje i ekonomske politike.
Međutim, nakon pobjede Trampa, umjesto na oštru retoriku iz njegove predizborne kampanje, ulagači su se fokusirali na Trampove političke prioritete, koji uključuju značajno smanjenje poreza i veća ulaganja u infrastrukturu i odbranu, kao i na labavljenje regulacije za banke.
Investitori se nadaju da će Tramp ispuniti obećanja iz predizborne kampanje o popuštanju restrikcija za banke i opozivu Dodd-Frank zakona kojim se regulišu odnosi između banaka i potrošača, a kojemu su se banke svojevremeno protivile. Usljed toga su akcije banaka prošle nedjelje porasle 11 odsto, najviše od 2009. godine, dok su akcije industrijskog sektora porasle više od 7,5 odsto.
“Sve što je Tramp spomenuo tokom predizborne kampanje, svaka industrija na koju se osvrnuo, bilo u povoljnom ili nepovoljnom kontekstu, zabilježila je velika pomjeranja”, kaže Tim Ghriskey, direktor u “Solaris Group”.
Snažno je, oko 10 odsto, prošle sedmice skočio i Nasdaq indeks biotehnološkog sektora, koji je mjesecima bio pod pritiskom jer je Hilari Klinton najavljivala promkenu načina određivanja cijena lijekova jer ih smatra previsokim. Nakon njezina poraza, manje je vjerovatno da će do toga doći.
“Wall Street će u narednom periodu pratiti koga će Tramp izabrati u svoju ekipu i što će najaviti kao svoje političke prioritete. Iz toga će se vidjeti hoće li se potvrditi optimističan ton zabilježen na tržištima posljednjih dana”, kaže Alan Gayle, strateg u “RidgeWorth Investments”
I na evropskim su berzama cijene akcija porasle. Londonski FTSE ojačao je 0,5 odsto, dok je frankfurtski DAX skočio 4,0 odsto, a pariški CAC 2,5 odsto.
Na berzi u Tokiju, Nikkei indeks je porastao 2,8 odsto, što se ponajviše zahvaljuje slabljenju jena jer zbog toga raste cjenovna konkurentnost izvoznih proizvoda japanskih kompanija na inostrana tržištima.
EU: Izbor Trampa može odložiti pregovore o TTIP-u
Visoki trgovinski zvaničnici Evropske unije su saopštili da bi pregovori o planiranom Transatlanskom sporazumu o slobodnoj trgovini trebalo da budu odloženi poslije izbora Donalda Trampa za novog američkog predsjednika.
Evropska komesarka za trgovinu Sesilija Malmstrem je izjavila da sa “novoizabranim predsjednikom, mi zaista ne znamo šta će se dogoditi sa sporazumom o Transatlanskoj trgovini i investicionom partnerstvu (TTIP)”, prenosi agencija AP.
“Postoji snažan razlog za verovanje da će doći do pauze u pogledu TTIP-a i da to možda neće biti najveći prioritet za novu administraciju”, poručila je Malmstrem.
Evropljani su željeli da prije januara, kada se završava mandat odlazećeg američkog predsednika Baraka Obame, potpišu taj sporazum, ali su i predstojeći izbori u Francuskoj i Nemačkoj ugrozili napredak na tom planu.
Cilj TTIP-a je da ukloni trgovinske barijere između EU i SAD kako bi došlo do podsticanja ekonomskog rasta i većeg zapošljavanja, navodi agencija AP.
MMF: Prerano za procjenu efekata Trampove trgovinske politike
Međunarodni monetarni fond (MMF) je saopštio da se raduje saradnji sa Trampovom administracijom, izrazivši istovremeno uvjerenje da će SAD ostati u potpunosti posvećene Fondu i drugim međunarodnim institucijama.
Portparol MMF-a Geri Rajs je izjavio da je prerano za procjene potencijalne štetnosti Trampovih trgovinskih i međunarodnih ekonomskih mjera po rast globalne ekonomije, zbog njegovih antitrgovinskih poruka tokom kampanje, prenosi agencija Rojters.
“Prerano je za spekulacije. Moramo pričekati kako bismo vidjeli koje će zaista mjere najaviti i tada ćemo napraviti procjenu”, izjavio je Rajs na redovnoj konferenciji za novinare.
Prema njegovim riječima, MMF vjeruje da je trgovina pružila “motor” privrednom rastu i da je izvukla mnoge iz siromaštva, ali i da je neophodno efikasnije otklanjanje negativnih efekata trgovine i globalizacije, kao što je gubitak radnih mjesta.
Globalna ekonomska neizvjesnost nakon američkih izbora
Globalna ekonomska kretanja povezana su sa neizvjesnostima nakon izbora u SAD i “Bregzita”, ali kratkoročno gledano njemačka privreda neće osjetiti velike posljedice, saopštilo je njemačko Ministarstvo ekonomije.
“Globalnu ekonomsku klimu karakteriše neizvjesnost nakon ‘Bregzita’ i rezultata izbora u SAD. Međutim, ne očekuje se negativni uticaj kratkoročno, sa današnje tačke gledišta”, saopštilo je Ministarstvo.
U izvještaju se navodi da se očekuje umjereni rast njemačke privrede u trećem kvartalu.
Retorika protekcionizma novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trampa i njegova iznenađujuća pobjeda na izborima u SAD šokirala je njemačke političare i biznismene.
SAD su najveće izvozno tržište za NJemačku sa oko 10 odsto prekomorskog izvoza.
Njemačke kompanije su prošle godine prodale Americi robu u vrijednosti od 114 milijardi evra – većinom automobile, mašine i hemijske proizvode.
Njemački institut Ifo saopštio je da je više od milion radnih mjesta povezano sa ovim izvozom, što bi moglo da se smanji ako Tramp realizuje svoju protekcionističku retoriku.
Kina devalvirala juan, na najnižem nivou za više od 6 godina
Kina je izvršila devalvaciju juana prema dolaru, spustivši njegovu vrijednost na najniži nivo za više od šest godina zbog snažnog oporavka dolara.
Narodna banka Kine je utvrdila kurs na 6,8115 juana za jedan dolar, što je za 0,34 odsto niže u odnosu na kurs od četvrtka, prema podacima Kineskog sistema za trgovinu devizama, prenosi agencija Frans pres.
Dolar se oporavio od snažnih gubitaka koje je pretrpio ranije prošle nedjelje, a tom oporavku je doprinio umjeren ton predsedničkog govora Donalda Trampa koji je primirio zabrinute investitore.
Trenutni kurs juana je najniži od septembra 2010. godine, a analitičari procjenjuju da bi mogao nastaviti da slabi.
“Juan će još da slabi. Ukoliko predsednik Tramp upumpa velike fiskalne podsticaje, onda ćemo videti znatno slabiji juan”, izjavio je direktor azijsko-pacifičkog odeljenja Rabo banke za istraživanje finansijskih tržišta, Majkl Evri.
Kine reguliše kurs svoje valute u skladu sa pravilnikom koji dozvoljava odstupanja od dva odsto dnevno. (Agencije)
