VAŠINGTON – Američki predsednik Donald Tramp potpisao je ukaz kojim počinje povlačenje SAD iz trgovinskog sporazuma o Transpacifičkom partnerstvu (TPP).
Nakon potpisivanja ukaza u Ovalnoj sobi, Tramp je rekao da je to “velika stvar za američkog radnika”, prenosi agencija Reuters.
Najveći globalni trgovinski sporazum u proteklih 20 godina obuhvatao je SAD, Australiju, Bruneje, Kanadu, Čile, Japan, Maleziju, Meksiko, Novi Zeland, Singapur i Vijetnam.
Bivši američki predsjednik Barak Obama govorio je da je TPP način da se otvore azijska tržišta za robu iz SAD i za stvaranje trgovinskog bloka koji bi bio konkurentan Kini.
Protivljenje TPP-u je bio jedan od ključnih stavova koje je Tramp iznio tokom predizborne kampanje i on je sporazum nazivao potencijalnom katastrofom po SAD.
Azijsko-pacifičke zemlje koje se nadaju stvoriti regionalnu trgovinsku zonu kao dio dosad najvećega trgovinskog sporazuma rekle su u utorak da će nastaviti napore na tome bez SAD-a, pošto je Donald Trump rekao da se SAD povlači iz Transpacifičkog partnerstva (TPP)
Japanski ministar financija Taro Aso na konferenciji za novinare je rekao da će Japan nastaviti surađivati s ostalim zemljama članicama TPP-a na promicanju slobodne trgovine a ministar vanjskih poslova Fumio Kishida rekao je da će nastaviti razgovarati sa SAD-om.
'Vjerujem da i SAD razumije važnost slobodne trgovine. Stoga je važno nastaviti blisku komunikaciju s (Washingtonom)', rekao je Kishida.
Premijer Shinzo Abe izravno će razgovarati s Trumpom o TPP-u prilikom sljedećeg susreta, rekao je vladin glasnogovornik Yoshilde Suga.
Australski ministar trgovine Steven Ciobo rekao je da je američko povlačenje 'velika sramota , ali nije neočekivano' te dodao da ga zanima može li TPP s 12 članica minus jedna funkcionirati.
Predsjednik SAD Donald Trump ispunio je jedno od glavnih obećanja koje je dao u kampanji – povukao je SAD iz Transpacifičkog partnerstva (TPP), predloženog sporazuma o slobodnoj trgovini između dvanaest država.
Istovremeno, njegova najava da će ponovo otvoriti pregovore o Sjevernoameričkim sporazumu o slobodnoj trgovini (NAFTA) podvukla je odlučnost Trumpove administracije da reorijentiše dugogodišnju američku trgovinsku politiku sa multilateralnih, ka bilateralnim trgovinskim sporazumima.
Istupanje SAD iz TTP, međutim, omogućit će Kini da igra još istaknutiju ulogu u oblikovanju azijske ekonomije i verovatno će poljuljati Japan, jednog od glavnih američkih saveznika na istoku. Kina već neko vrijeme zagovara azijsku trgovinsku grupaciju Regionalno temeljno ekonomsko partnerstvo (RCEP), sa ciljem poboljšanja standarda vezanih za prava radnika i očuvanje životne sredine.
Istovremeno, otvaranje novih pregovora o NAFTA pokazuje da će trgovinski odnosi Washingtona sa dva glavna partnera – Kanadom i Meksikom – proći kroz period velike nesigurnosti.
Radnički sindikati, koji su bili među najglasnijim pristalicama povlačenja iz TTP, pozdravili su Trumpovu odluku, a predsjednik Federacije sindikata radnika Richard Trumka izjavio je kako je to "važan korak naprijed u trgovinskoj politici koja funkcioniše za radnike".
Ipak, to nije zaustavilo kritike na račun Trumpa iz Republikanske stranke. Senator John McCain okarakterisao je povlačenje iz TTP kao "ozbiljnu grešku koja će imati trajne posljedice po američku ekonomiju i strateški položaj SAD u azijsko-pacifičkom regionu".
Bijela kuća odgovorila je navevši kako je Trump spreman da napravi "teške ali fer dogovore" kao i da su vrata za novi azijski trgovinski sporazum otvorena.
Trumpov stav povodom TTP i multilateralnih trgovinskih sporazuma, međutim, protivriječan je sa njegovom pozicijom o NAFTA. "Počet ćemo nove pregovore o NAFTA, imigraciji i bezbjednosti naših granica", rekao je Trump na ceremoniji polaganja zakletve za savjetnike u Bijeloj kući.
Povlačenje iz TPP će povećati povjerenje kod Trumpovih pristalica koje dijele njegovo mišljenje da su slični sporazumi oslabili američku proizvodnju i odnijeli poslove izvan zemlje. Oni vjeruju da će, kao što je portparol Bijele kuće Shon Spicer rekao, povlačenje iz sporazuma podstaći "slobodnu i fer trgovinu u svijetu".
Međutim, prosto povlačenje neće povratiti izgubljena radna mjesta – mnoge poslove je zamijenila automatizacija, ne jeftina radna snaga – i mnogi eksperti smatraju da će povlačenje zapravo nanijeti štetu radnicima, jer će izvoz američkih proizvoda biti otežan.
Mnoge američke kompanije jedva su čekale da vide tarifne redukcije TPP-a na hiljade američkih proizvoda, kako bi se otvorilo veće i unosnije tržište, pa čak i nakon izbora, velike firme i poljoprivredna preduzeća lobiraju kod predsjednika da ponovo razmisli o povlačenju.
S obzirom na Trumpove izjave o obuzdavanju Kine, povlačenje iz TPP djeluje krajnje ironično jer će ono olakšati Pekingu da uspostavi dominaciju nad RCEP koji čini oko 30 odsto globalnog BDP. Pre povlačenja SAD, sa druge strane, TPP je podrazumijevao čak 40 odsto globalnog BDP.
"Treba da shvatimo da TPP u srži, nikada nije bio trgovinski sporazum. Njegova svrha bila je da osigura američku povezanost sa azijsko-pacifičkim regionom, što je naročito važno u vrijeme kada kineski uticaj i moć u regionu rastu drastičnom brzinom", smatra Henry Katianis, direktor za odbrambene studije pri Centru za nacionalne interese.
Peking je sretan, kako se ispostavilo, itekako optimističan povodom razvoja događaja.
"Ako neko kaže da Kina igra lidersku ulogu u svetu, ja bih rekao da Kina ne juri ka čelu, već prije da su ostali trkači napravili korak unazad i ostavili prostora Kini. Ako se od Kine traži da igra lidersku ulogu, Kina će preuzeti odgovornost"; rekao je Žang Jun, viši kineski diplomata.
(Izvor: Agencije/Foreign Policy)
