BANJALUKA – Iako se čini da posljednjih godina u Republici Srpskoj vlada prava najezda stranih trgovačkih lanaca, istraživanja ekonomista pokazuju da potreba za šoping-centrima nije zadovoljena.

– Postoji potreba da se zadovolji tražnja za šoping-centrima koja je u skladu sa rastom dohotka u srednjem roku, posebno kada je riječ o gradovima van regiona Banja Luka. Na preko 40.000 stanovnika ide bar pet do šest centara – navedeno je u analizi koju je nedavno uradio glavni ekonomista Hypo banke.

Međunarodni preduzimači i poznati trgovački lanci, kako je navedeno u istraživanju, do sada nisu bili zainteresoavni za tržište RS, što u srednjem roku može predstavljati priliku za ekspanziju lokalne industrije u ovoj oblasti. Ipak, priliku da se prošire na tržištu odavno su uvidjeli brojni trgovački lanci.

U maloprodajnoj mreži srbijanskog "Delta Maxija" Banja Luka posluje 30 objekata različitih prodajnih formata. Hipermarketi "Tempo" postoje u Banjoj Luci, Prijedoru, Brčkom, Bijeljini i Brodu. U planu je da krajem ove godine bude otvoren hipermarket "Tempo" u Istočnom Sarajevu i "Maxi market" u Klašnicama.

Vanja Granula, asistent regionalnog direktora za BiH u ovom preduzeću, ističe da gradnja i opremanje maloprodajnih objekata, posebno hipermarketa, zahtijeva značajne investicije.

– Prije svega neophodno je obezbijediti adekvatnu i atraktivnu lokaciju, te uređeno građevinsko zemljište. S obzirom na to da se hipermarketi prostiru na nekoliko hiljada kvadrata, da zahtijevaju postojanje dobre saobraćajne i druge komunikacije, adekvatnog parking-prostora, prilaznih saobraćajnica, uobičajeno je da se grade u prigradskim zonama i na obodima većih gradova – rekla je Granula.

Istakla je da "Delta Maxi" Banja Luka kontinuirano širi svoju mrežu, prilagođavajući se potrebama potrošača i držeći se principa "najširi asortiman po najpovoljnijim cijenama", istovremeno obezbjeđujući visok kvalitet usluge.

Trgovački lanac "Moj market" trenutno ima šest prodajnih objekata na području Banje Luke, a u planu je kažu proširenje za 2.000 do 3.000 kvadratnih metara u narednoj godini.

Goran Ćorić, direktor "Mog marketa", smatra da RS ima mali bruto nacionalni dohodak, što onemogućuje praćenje evropskih standarda u smislu količine tržnih centara po glavi stanovnika.

– Takođe, imamo veliki broj malih radnji koje ne zadovoljavaju standarde, izbjegavaju poreze, što stvara nelojalnu konkurenciju i ukupno lošu sliku trgovačke industrije u RS – ističe Ćorić i dodaje da poslovanje otežava damping cijena velikih lanaca, komplikovana administracija, svakodnevno uvođenje novih troškova, te velike kamatne stope za investicije.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista RS SWOT, smatra da otvaranje tržnih centara i supermarketa diktira uglavnom tržište.

– Sigurno je da ovakvi objekti treba da budu dostupni što većem broju stanovnika. Što je konkurencija veća, veća je i mogućnost da cijene proizvoda budu manje – kaže Grabovac.