PARIZ/BERLIN – Obustavljanje pregovora o sporazumu o Transatlantskom partnerstvu za trgovinu i investicije (TTIP) je „najizvjesnija opcija“ imajući u vidu američki stav, ocijenio je Matijas Fekl, francuski državni sekretar za spoljnu trgovinu.
„Imajući u vidu stav koji danas imaju SAD, to je najizvjesnija opcija“, rekao je Fekl za radio Evropa 1.
Greenpeace je objavio 248 stranica tajnih dokumenata o pregovorima u kojima se navode, kako tvrdi ta nevladina organizacija za zaštitu okoline, negativne posljedice TTIP-a na okolinu i zdravlje.
Fekl je naveo i da godinu dana kritikuje stav SAD. „Želimo reciprocitet. Evropa nudi mnogo a zauzvrat dobija malo. To nije prihvatljivo“, rekao je francuski zvaničnik.
Fekl je rekao da Pariz želi da francuska mala i srednja preduzeća imaju pristup američkom tržištu, da želi da zaštiti svoju poljoprivredu i geografsko porijeklo robe.
Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel je uoči posljednje runde pregovora o TTIP-u rekao da Amerikanci ne žele da otvore svoje javne tendere za evropske firme i da je to sasvim suprotno slobodnoj trgovini.
U Njujorku je prošle nedjelje otvorena nova runda pregovora o TTIP-u, čiji je cilj formiranje najveće zone slobodne trgovine sa 800 miliona stanovnika.
Zaključivanje sporazuma planirano je za ovu godinu, ali su razlike, kako se čini, suviše velike da bi se premostile do kraja 2016.
Kritičari sporazuma upozoravaju da bi on ugrozio zaštitu potrošača i ekološke standarde kao i da otvara mogućnost da multinacionalne kompanije osporavaju zakone jedne države pred nekim arbitražnim sudom.
Dokumenti do kojih je došla organizacija Greenpeace po prvi put pružaju jasniji uvid u sadržaj tajnih pregovora o sporazumu o slobodnoj trgovini između EU-a i SAD-a (Transatlantic Trade- and Investment Partnership, skraćeno TTIP). Ovi dokumenti ukazuju da SAD vrši pritisak na EU kako bi Europska unija smanjila svoje kriterije u pogledu zaštite prava potrošača i ekološke standarde.
Osim toga doznaje se da su EU i SAD još uvijek daleko od dogovora. O mnogim pitanjima su stajališta dviju strana daleko jedna od drugih i dogovora nema.
Uvid u pregovaračku taktiku
Tajni dokumenti obuhvaćaju 240 stranica teksta u kojima su navedene pozicije jedne i druge strane. Želje i zahtjevi Amerikanaca su do sada bili nepoznati javnosti. Vlada u Washingtonu je na taj način očito htjela spriječiti da javnost ima uvid u njezinu pregovaračku taktiku.
Dokumenti koji su objavljeni pokazuju dokle se došlo uoči 13. kruga pregovora koji je održan 29. 4. 2016. Iako je moguće da je na ovim pregovorima u New Yorku bilo određenih pozitivnih pomaka o nekim pitanjima, za pretpostaviti je da su brojni sporni detalji objavljenih dokumenata i dalje aktualni.
Greenpeace je izvode iz ovih spisa već dostavio nekim medijskim kućama, poput radiotelevizijskih postaja NDR-a i WDR-a te novina Süddeutsche Zeitung. Ova organizacija navodi da raspolaže originalima, ali da je u svrhu zaštite izvora podataka medijima proslijedila prepisane sadržaje. NDR, WDR i SZ su prijepise dobili prije nekoliko dana, a omogućeno im je i da provjere autentičnost dokumenata.
Za Klausa Müllera, predsjednika njemačkog saveza organizacija za zaštitu potrošača, posebno su sporni pregovori koji se vode o standardima za hranu: "Zanimljivo je vidjeti što je to što traži SAD. U onome što smo vidjeli prilično su ostvarene naše najgore slutnje."
Pritisak "agrarnog lobija" SAD-a
Müller smatra da američki agrarni lobi vrši veliki pritisak na obje strane kako bi se usvojili propisi koji bi omogućili plasman skoro cijele palete njihovih proizvoda na europsko tržište, uključujući i proizvode koji sadrže genetski modificirane proizvode. Da bi se to ostvarilo, američka strana u pregovorima pokušava zaobići europski princip koji se zasniva na prevenciji. To omogućava organima EU-a da izreknu stroge mjere kontrole i ograničenja prodaje čak i kod najmanje sumnje da neka hrana može imati negativne posljedice po zdravlje ljudi. To u SAD-u nije moguće. Iz krugova Europske komisije, međutim, navode da nema odstupanja od "načela prevencije".
Dokumenti pokazuju da SAD ne želi "progurati" svoje viđenje stvari samo na polju agrara i proizvodnje hrane, nego i kada su u pitanju drugi standardi koji bi ubuduće trebali važiti s obje strane Atlantika. Jedan od najvažnijih ciljeva TTIP-a je upravo usklađivanje standarda. Proizvod čija je prodaja dozvoljena u EU-u trebao bi se bez problema i bez ikakvih novih testova prodavati i u SAD-u, i obrnuto.
Ipak, pregovori najviše "zapinju" baš kod postizanja dogovora o zajedničkim standardima. Na osnovi otkrivenih dokumenata je vidljivo da američki pregovarači stavljaju do znanja da se za svaku novu regulativu mora ispitati "kakav će ona učinak imati po tržište". "Iznenađuje me koliko američka strana neskriveno pokušava da u TTIP ugradi svoj način reguliranja tržišta", kaže Peter-Tobias Stoll, stručnjak za gospodarsko pravo iz Göttingena.
Pritisak na zakonodavne organe
Sličan misli i Klaus Müller: "Problem je što u SAD-u, prilikom regulacije tržišta, razne skupine lobista imaju pravo na prigovore i na komentiranje zakona. Tako se zakonodavni organi vlasti stalno moraju "pravdati" zbog svojih namjera. Iskustva naših kolega u SAD-u pokazuju da se zbog toga prilikom donošenja zakona i regulativa vrlo često zaboravlja na prava potrošača."
Ukoliko se na tom planu nametne stav koji ima SAD, onda će "EU biti doveden pod pritisak da opravdava svoje propise", upozorava Peter-Tobias Stoll. Moguća posljedica takvog razvoja događaja je da bi se EU našao u situaciji da ubuduće mnogo teže donosi propise koji se tiču ekologije ili zaštite potrošača.
Dijelovi za automobile u zamjenu za poljoprivredne proizvode?
Europska komisija odbacuje mogućnost takvog razvoja događaja. "Europljani se neće upustiti u takvo nešto", tvrde izvori u Komisiji. Ipak, TTIP je projekt koji Europljani zagovaraju i u nekim točkama moraju biti spremni na kompromise. "Kada kažemo da nam je nešto vrlo važno, onda i Amerikanci mogu svoj pristanak uvjetovati traženjem nekih ustupaka na drugoj strani", upozorava stručnjak za međunarodno pravo Markus Krajewski. Tako su američki pregovarači jasno dali na znanje da je "napredak na polju slobodne trgovine dijelovima za automobile moguć samo ako je EU spreman na ustupke kada je riječ o carinama na agrarne proizvode".
EU mora biti spreman i na ustupke SAD-u kada je riječ o posebnim sudovima za industriju. To je jedna od najspornijih odredaba cijelog sporazuma. Radi se o tome da se kompanijama s obje strane Atlantika da pravo da pred posebnim sudovima tuže pojedine države ukoliko smatraju da su one donijele zakone koji im nanose štetu u poslovanju. Ti sudovi bi bili potpuno neovisni o pravosuđu tužene države.
Europska komisija je pod pritiskom javnosti još ranije izašla s prijedlogom formiranja Trgovinskog suda i taj prijedlog je sada na stolu i tijekom pregovora o TTIP-u. "Amerikanci nisu oduševljeni tom idejom", tvrdi Krajewski. Što se njega tiče, najviše ga iznenađuje što su "dokumenti o pregovorima obavijeni velom tajne". "Pa ovdje se ne radi o državnoj tajni", ukazuje on. Krajewski priželjkuje otvorenu i javnu diskusiju o sadržaju dokumenata o kojima se pregovara.
Stefan Krug iz organizacije Greenpeace dodaje još nešto: "Argumenti koji se razmjenjuju na tim pregovorima na kraju krajeva moraju proći i ispit javnosti."
Učiti iz NAFTA-e za TTIP
Specijalni sudovi, gubitak posla, preveliki utjecaj lobija: ovo su glavni argumenti protivnika stupanje na snagu Transatlantskog sporazuma o trgovini i investicijama (TTIP). No, kako pokazuje slučaj Sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma (NAFTA), između SAD-a, Kanade i Meksika, strahovi su tu i 22 godina nakon stupanja na snagu ovog sporazuma.
Procjene uspješnosti su vrlo različite. Neki tvrde da je NAFTA u SAD-u stvorila milijun novih radnih mjesta, drugi tvrde da je uništila 700.000. Jedno je sigurno: otkako je NAFTA stupila na snagu, trgovinski volumen između ove tri zemlje se utrostručio.
Kritičari NAFTA-e ističu kako je sporazum samo pojačao siromaštvo u Meksiku. Mnogi manji poljoprivrednici, posebice uzgajivači kukuruza, bankrotirali su nakon ulaza jeftinog, subvencioniranog kukuruza iz SAD-a protiv kojeg meksički seljaci nisu imali ni najmanje izgleda. No istodobno su u industrijskom sektoru u Meksiku stvorena mnoga nova radna mjesta i to zahvaljujući ne samo investicijama iz SAD-a nego i iz čitavog svijeta, kojima je Meksiko postao zanimljiv zbog pristupa većem tržištu.
Korist imaju samo veliki igrači
Sličan razvoj događaja mnogi predviđaju i nakon stupanja na snagu TTIP-a. Pritom bi se poseban rat mogao voditi oko subvencija. Moćni lobiji sigurno neće dići ruke od ove unosne prakse. O tomu se intenzivno i pregovara. Trenutno postoje i strahovanja da je sve što je iznad ukidanja carina samo voda na mlin velikih kompanija. Strahove od zakulisnih igara „velikih“ pospješuje i sam način vođenja pregovora. Pregovarači obje strane nastoje javnost držati na pristojnoj distanci. Drugi veliki sporni detalj TTIP-a je i najavljena mogućnost podizanja tužbi ulagača na, posebno za ovu priliku sastavljenim, arbitražnim sudovima. Mnogi ovdje vide opasnost po neovisno sudstvo.
Arbitražni sudovi kao prijetnja nacionalnom sudstvu
Ovaj sporni detalj je u NAFTA-i definiran u poglavlju 11. Od stupanja sporazuma na snagu 1994. zaista su zabilježene brojne tužbe koje su međutim završavale uglavnom u korist vlada. Poduzetnici su tek u rijetkim slučajevima dobili pravo pred ovim sudovima. Jason Yackee, pravnik za međunarodno ulagačko pravo sa sveučilišta u Wisconsinu, smatra da su pravila o ovim specijalnim arbitražnim sudovima suvišna jer se ideja o njima rodila kako bi zaštitila ulagače u zemljama bez funkcionirajućeg pravnog sustava što se u slučaju TTIP-a ne može isticati kao argument.
No iako postoje ove ograde, i iako se ovakvim arbitražnim sudovima zaista može „izbjeći“ nacionalno pravosuđe, pregovarači su i dalje ustrajni u tomu da ovo sporno poglavlje ostane u sastavu TTIP-a. Kritike na račun ovih specijalnih sudova su pogotovo u Njemačkoj glasne, a tomu je pridonijela tužba švedskog energentskog giganta Vattenfalla koji od njemačke vlade traži odštetu u visini od 4,5 milijarde eura zbog njemačke odluke o odustajanju od atomske energije.(Izvor: Deutsche Welle/Agencije)
