LONDON – Obnovljivi izvori obezbjedili su gotovo 90 odsto "nove" energije, odnosno one koja je ušla u evropsku elektromrežu u 2016. godini. Istovremeno je vjetar pretekao ugalj i postao drugi po veličini energetski kapacitet u Uniji. Iako podaci ukazuju na brz zaokret EU sa fosilnog goriva na obnovljive izvore energije, industrija obnovljivih je zabrinuta za budućnost, posebno oko političke podrške sektoru posle 2020, kada prestaju da važe obavezujući ciljevi za obnovljivu energiju.

Od 24,5 GW novih kapaciteta širom EU izgrađenih u 2016, 21,1 GW ili 86% je bilo na vjetar, sunce, biomasu ili hidroenergiju, čime je premašen prethodni rekord iz 2014. godine od 79%, piše britanski Gardijan.

Prvi put su 2016. vjetropakovi činili više od polovine instalisanih kapaciteta, pokazuju podaci udruženja industrije vjetra WindEurope.

Energija vjetra je pretekla ugalj i postala drugi po veličini energetski kapacitet EU posle gasa iako ugalj i dalje pokriva veći dio tražnje struje u bloku od vjetroelektrana koje, s obzirom da zavise od ćudi prirode, ne obezbeđuju konstantno energiju.

Njemačka je instalirala najviše novih kapaciteta za energiju vetra u 2016. dok su Francuska, Holandija, Finska, Irska i Litvanija postavile nove rekorde u instaliranju vjetroturbina.

Ukupan kapacitet bio je istina za 3% manji nego 2015, međutim, rast kod vjetrolektrana na moru (offshore), koje su dva puta skuplje od onih koje se podižu na kopnu, doprineo je da ulaganja u tom sektoru širom Evrope dostignu rekordnih 27,5 milijardi evra.

Najveći projekat bio je vjetropark Gemini na holandskoj obali, koji je povezan na mrežu u februaru 2016. i predstavlja drugi po veličini "ofšor" vjetropark u svijetu koji je završen prošle godine.

"Broj instalicija je u redu i iznos investicija je veoma dobar. Međutim, gledano na duži rok, samo sedam od 28 članica EU ima jasne politike i ciljeve za vjetroenergiju za period posle 2020. godine", istakao je direktor WindEurope Džajls Dikson.

"Danas su širom EU ambicije oko obnovljivih izvora energije manje nego pre pet, čak i pre tri godine", upozorio je Dikson.

Instalisani kapaciteti EU za poizvodnju energije iz vjetra dostižu 153,7 GW ali i dalje predstavljaju neveliki dio ukupnih energetskih kapaciteta od 918,8 GW.

Istovremeno industrija vjetra smatra da EU, prema Diksonovim rečima, nedovoljno pritiska članice da zatvore stare elektrane na ugalj.

Novi izvještaj WindEurope, kao i evropske statistike za 2016, ukazuju na sve više podeljenu Evropu kada je reč o energiji vetra.

Španija, Portugalija, Italija i Grčka, koje su zajedno bile zaslužne za najveći dio rasta broja novih vjetroelektrana u periodu 2000-09, danas imaju samo mali udio u novim instalacijama.

Poljska je pak 2016. usvojila zakon kojim uređuje koliko udaljene treba da budu vejtroturbine, a kojim je zapravo ukočila industriju energije vjetra.

Posljedica svega toga je da je sve manji broj zemalja koje povezuju na mrežu značajnije kapacitete za proizvodnju struje iz vjetra.

Njemačka, koja već ima tri puta više vjetrokapaciteta od bilo koje druge članice EU, u 2016. je instalirala 44% novih evropskih vjetroturbina.

Dikson je najavio da će industrija vjetroenergije lobirati u evropskim prestonicama za veću podršku nacionalnim eneregetskim i klimatskim planovima koje će članice dostaviti Evropskoj komisiji u formi nacrta do kraja 2017. godine. (Gardijan)