Američka bonitetna kuća "Dun & Bradstreet" (D&B) je, i u majskom izveštaju, ponovo svrstala Srbiju u grupu zemalja sa visokim rizikom poslovanja.

Raspon procenjenih rizika je od DB1 do DB7, a Srbija je zadržala ocenu DB5 iz aprilskog izveštaja. Istu ocenu dobila je Grčka, a niži rejting od njih u regionu ima Bosna i Hercegovina, koja je okarakterisana kao zemlja veoma visokog rizika, sa rejtingom DB6.

Najveći rejting u regionu i dalje imaju Slovenija i Hrvatska (DB3), za njima slede Bugarska, Makedonija, Rumunija, Albanija i Mađarska.

Od zemalja u svetu, rejting je ovog meseca smanjen Kini, a povećan Iranu i Obali Slonovače.

Rejting dodeljen nekoj državi pokazuje rizik poslovnog okruženja u toj zemlji i daje informaciju o efikasnosti plaćanja ka inostranstvu, kao i o isplativosti potencijalnih investicija.

Rejting je dopunjen trendom koji ukazuje na izglede stabilnosti, poboljšanja ili pogoršanja rizika. Stabilnost trenda rejtinga u Srbiji označava da se rizik zemlje neće menjati u skorije vreme iako su prisutni neki manji rizici.

Ocenjujući da su izgledi Srbije za kratkoročni ekonomski rast slabi, DiB podseća da je predviđeni pad bruto domaćeg proizvoda za ovu godinu 0,2 odsto.

Vlada je pod velikim pritiskom smanjenja potrošnje kako bi ograničila rast javnog duga i ispunila uslove za kreditnu liniju MMF-a, potrebnu zbog otplate obaveza prema inostranstvu.

Moguće otpuštanje radnika i smanjenje plata u javnom sektoru, povećanje poreza i administrativnih cena imalo bi negativan uticaj na ličnu potrošnju. Ukidanje subvencija kako za javne tako i za (odabrane) privatne kompanije smanjilo bi investicije kojima dugo već nedostaju kreditne linije, naveo je DiB u majskom izdanju svoje publikacije.

Gledajući komercijalno okruženje u Srbiji, ocenjeno je da su prepreke u trgovini umerene, uz podsećanje da Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju EU ukida carine na robu koja se uvozi sa teritorija članica. Osim toga, Srbija je potpisala i sporazume o slobodnoj trgovini sa većinom svojih suseda, Rusijom i članicama EFTA.

Međutim, izvoznici iz ostatka sveta suočavaju se sa ponderisanom prosečnom carinskom stopom od 5,4 odsto, koja će verovatno biti manja kada Srbija uđe u Svetsku trgovinsku organizaciju.

Necarinske barijere i dalje ostaju univerzalni problem, bilo u vidu komplikovanih uvoznih procedura, lokalnih standarda i tehničkih zahteva ili kao korupcija na granici, prenela je bonitetna kuća 'Rejting d.o.o.', koja zastupa interese kompanije D&B u Srbiji i u Crnoj Gori.

U 2015. stagnacija privrede, u 2016. rast potrošnje i BDP

Srbija je u ovoj godini izbegla deflaciju i pored snažnih dezinflatornih pritisaka koji su prusutni već duže vreme, tako da će se inflacija vratiti u planirane okvire u drugoj polovini godine, privredna aktivnost u ovoj godini će stagnirati, a rast BDP-a očekuje se u 2016. godini i to do nivoa od 1,5 odsto, navodi se u "Izveštaju o inflaciji za maj 2015",  koju je objavila Narodna banka Srbije.

"U Srbiji, kao i u okruženju, već duži vremenski period prisutni su snažni dezinflatorni pritisci, a inflacija se kreće ispod dozvoljenog odstupanja od cilja i relativno je stabilna", rekao je viceguverner NBS Veselin Pješčić na prezentaciji tog izveštaja.

Dezinflatorne pritiske u Srbiji ublažile su monetarne mere koje je preduzimala centralna banka, kao i kontrolisano slabljenje dinara u drugoj polovini prošle godine.

Ekonomska kretanja od početka godine obeležili su i dalje prisutni deflatorni pritisci, umereni oporavak industrijske proizvodnje, relativna stabilnost kursa dinara i relaksacija monetarne politike, naveo je Pješčić.

"Pozitivan doprinos privrednoj aktivnosti potiče pre svega po osnovu pada cena nafte na svetskom tržištu i efekata mera monetarnog labavljenja od strane evropske centralne banke, koji su ubrzali privredni oporavak zone evra i naših najvažnijih spoljnotrgovinskih partnera. U tom smislu, doprinos privrednom rastu pre svega od neto izvoza ali i nešto manje pada privatne potrošnje", kazao je viceguverner NBS.

Pješčić je preneo očekivanja NBS da će se inflacija vratiti u granice cilja u drugoj polovini godine i tome će, pre svega, doprineti isčezavanje efekata niskih cena primarnih poljoprivrednih proizvoda i rast regulisanih cena.

U odgovoru na pitanje koliko bi trebalo da iznosi poskupljenje struje da bi se ostvarila projekcija inflacije NBS, Pješčić je rekao da je NBS uzela srednju vrednost o kojoj se ranije razgovaralo, odnosno 7,5 odsto, koje bi trebalo doprinese povećanju indeksa potrošačkih cena za 0,35 baznih poena.

Prema njegovim rečima, korekcija kontrolisanih cena ubrzaće povratak inflacije u granice cilja, "ali će do njega svakako doći". "Mere monetarne politike koje je NBS do sada preduzela trebalo bi, takođe, da obezbede povratak inflacije u granice cilja i da se ona krajem godine kreće oko cilja od četiri odsto", kazao je Pješčić.

Viceguverner NBS je istakao da će se u 2015. završiti pad potrošnje domaćinstava, tako da centralna banka naredne godine očekuje postepen oporavak potrošnje, koja bi trebalo da doprinese privrednom rastu.

"Naša procena rasta u narednoj godini ostala je nepromenjena na nivou od 1,5 posto, i ona će pre svega biti vođena neto izvozom, i investicijama koje će biti posledica doslednog sprovođenja strukturnih reformi", kazao je Pješčić. (Agencije)