SARAJEVO – Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je danas Zakon o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA u drugom čitanju.

Za prijedlog zakona glasalo je devet delegata iz reda srpskog i bošnjačkog naroda, dok je protiv bilo pet delegata iz reda hrvatskog naroda.

Nakon pauze nije bilo nastavka rasprave i delegati su se odmah izjasnili o ovom zakonu.

Delegat iz reda hrvatskog naroda Ilija Filipović rekao je da je žalostan što je ovaj zakon usvojen i da će, ukoliko ga OHR ne stavi van snage iz pravnog sistema BiH, tražiti od Ustavnog suda BiH ocjenu njegove ustavnosti.

“Riječ je o zakonu koji će biti štetan za zemlje potpisnice CEFTE, a, prije svega, za BiH”, rekao je Filipović, koji je i predsjedavajući Doma naroda parlamenta BiH.

Prethodno je ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mladen Zirojević apelovao je na delegate da ne glasaju za usvajanje ovog prijedloga zakona, jer bi to, kako je naveo, moglo da donese mnogo problema BiH.

Obraćajući se delegatima, Zirojević je upozorio na nelogičnosti u ovom prijedlogu zakona i istakao da je on u suprotnosti sa CEFTOM i Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju.

On je istakao da Prijedlog zakona podrazumijeva uvođenje pune carinske stope na 954 tarifnih linija od kojih 70 odsto nikada nije bilo predmet uvoza u BiH iz bilo koje zemlje.

“Šta kada Hrvatska uvede kontra mjere? Izborna kampanja je već počela i zato će ova zakon dobiti podršku, ali sve smo to mogli isto uraditi ali kroz različite načine”, upozorio je Zirojević.

Poljoprivrednici BiH podržali su na današnjem protestu u Sarajevu usvajanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje, jer, kako su naveli, spoljnotrgovinski deficit BiH u ovoj grani privrede iznosi oko dvije milijarde KM.

Sekretar Udruženja poljoprivrednika u BiH Sejo Jeleč rekao je da BiH iz Hrvatske uvozi četiri puta više hrane, nego što u nju izvozi.

Prema njegovim riječima, BiH nije spremna za liberalnu trgovinu u prehrani, jer je poljoprivreda nejaka, nije podržana novčanim sredstvima, a državne institucije nemaju odgovornosti da izvrše obaveze prema izvoznicima.

“Mi smo ušli u slobodnu trgovinu prije no što smo izgradili državne institucije koje bi bile u stanju da nam pomognu da se uklone necarinske barijere, te da dobijemo sertifikate za izvoz hrane”, istakao je Jeleč.

On je dodao da je poljoprivreda BiH nekonkurentna u odnosu na zemlje u okruženju, bez obzira na mjere koje je Ministarstvo za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose, zajedno sa Kancelarijom za veterinarsvo BiH provelo prije mjesec dana.

Jeleč je istakao da će pratiti dešavanja u vezi poljoprivrednika u Hrvatskoj i možda, kako je rekao, primjeniti neke od mjera i u BiH.