BEOGRAD – Skupština Srbije usvojila je rebalans budžeta i prateće zakone kojima je predviđeno smanjenje plata u javnom sektoru i penzija većih od 25.000 dinara.

„Za“ je glasalo 188, a „protiv“ 10 poslanika, a smanjenje plata preko 25.000 dinara važi za sve zaposlene u javnom sektoru, uključujući direktne i indirektne korisnike budžetskih sredstava i javnih preduzeća.

Smanjenje penzija će biti raspoređeno po rastućoj graničnoj stopi tako da veći teret podnesu oni koji imaju visoke penzije, dok 61 odsto penzionera neće imati nikakvo smanjenje.

Manje od 10 odsto smanjenja će imati 1.510.000 penzionera, a to su oni koji primaju manje od 40.000 dinara.

Oni čiji su čekovi za penzije veći od 40.000 dinara, dobiće smanjenje veće od deset odsto. Smanjenje plata i penzija stupa na snagu 1.novembra.

Usvojenim rebalansom, tj Zakonom o izmenama i dopunama zakona o budžetu za 2014.godine biće povećan manjak u budžetu za 42 milijarde dinara, na 224,7 milijardi dinara, što je 4,64 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP).

Budžetskih rashodi povećani su sa 1.113 milijardi dinara na 1.122 milijarde, a prihodi su smanjeni sa 930 milijardi, na 897 milijardi dinara.

Ukupni prihodi budžeta Srbije za 2014. smanjeni su za 32,7 milijardi dinara ili 3,5 odsto, pri čemu su poreski prihodi smanjeni za 43 milijarde dinara ili za 5,4 odsto, a neporeski su povećani za osam milijardi ili za 6,5 odsto.

Pojedinačno na strani poreskih prihoda najveći pad bijleže porez na dodatu vrijednost (PDV) i akcize (za 32 milijarde dinara, odnosno 16,4 milijarde dinara), dok su povećani prihodi od poreza na dobit preduzeća i carina.

Na manji priliv prihoda budžeta uticaće i to što Narodna banka Srbije (NBS) ove godine neće uplatiti dobiti u budžet usljed slabijeg finasijskog rezulata, a očekivano je bilo tri milijarde dinara.

Sa druge strane Naftna industrija Srbije (NBS) uplatiće u budžet 3,6 milijardi dinara na osnovu dividendi za akcije u vlasništvu Srbije.

Prihodi po osnovu donacija povećani su sa 2,3 na 7,5 milijardi dinara, na osnovu prikupljene pomoći za poplavljena područja.

Ukupne garancije iznose 66,3 milijarde dinara, odnosno 200 miliona dolara i 400 miliona evra, a odobreni projekti i programski zajmovi iznosiće 615,6 milijardi dinara.

Prijedlogom rebalansa budžeta u okviru tekućih rashoda predviđeno je da se za plate zaposlenih u javnom sektoru izdvoji 200,9 milijardi dinara, što je za 6,9 milijardi dinara manje nego u originalnom budžetu.

Ukupne subvencije povećane su za 15,8 odsto, na 93,7 milijardi dinara, a najveći rast je zabilježen kod subvencija za privredu koje će biti veće za 9,7 milijardi dinara.

Subvencije namjenjene poljoprivredi će iznositi 34,2 milijarde dinara, dok će ista davanja ostati za puteve i železnice – 7,7 milijardi dinara, odnosno 13,2 milijarde dinara.

Transferi ostalim nivoima vlasti rebalansom budžeta povećani su sa 71,9 na 74,1 milijardu dinara.

Rebalanas budžeta Srbije napravljen je na osnovu procjene da će Srbija u 2014. imati pad BDP od jedan odsto, dok je prilikom izrade originalnog budžeta procjena bila da će biti zabilježen rast od jedan procenat.

Prema obrazloženju rebalansa bužeta, na rast deficita uticao je pad BDP kao posljedica poplava koje su, prije svega, uticale na smanjenje proizvodnje struje i uglja, ali i niži nivo budžetskih prihoda.

Uz rebalans budžeta usvojene su Odluka o izmjenama i dopunama Finansijskog plana Republičkog fonda za penzijsko i invalidsko osiguranje za 2014. godinu, zatim Odluka o izmjenama Finansijskog plana Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje za 2014. godinu, Odluka o izmjenama Finansijskog plana Nacionalne službe za zapošljavanje.

Takođe, usvojena je Odluka o izmjenama Finansijskog plana Fonda za socijalno osiguranje vojnih osiguranika za 2014. godinu.

Usvojen je Zakon o privremenom uređivanju osnovica za obračun i isplatu plata, odnosno zarada i drugih stalnih primanja kod korisnika javnih sredstava, zatim Zakon o privremenom uređivanju načina isplate penzija i Izmjene Zakona o Centralnom registru obavezog socijalnog osiguranja.

Ministar finansija Srbije Dušan Vujović poručio je da privreda sa polomljenom industrijom , javnim preduzećima pred kolapsom, ne može da odgovara na tražnju.

„Kao što čovek sa nogom u gipsu ne može da ide, tako privreda sa polomljenom industrijom, preduzećima u restuktuiranju, javnim preduzećima koja su pred kolapsom, ne može da odgovara na tražnju“, rekao je Vujović u skupštini tokom rasprave u pojedinostima o rebalansu budžeta.

On smatra da se sa tim što sada predlaže opozicija pokušavalo i u ranijim periodima i da nije funkcionisalo.

„Kada tako povećate tražnju, onda privreda povećava uvoz. Takvi pokušaji, da se privreda izvuče preko tražnje, dovodili do sve dubljeg deficita„, rekao je Vujović.

On je poručio opoziciji da vlada pokušava na „lep način“ da im objasni da se prvi put smanjuje trgovinski deficit i deficit tekućeg bilansa i da se „privreda ne može izvući preko tražnje“.

„Srbija se ne može izvući preko tražnje. Ova privreda ima svoje specifičnosti i probleme i reforme će biti uspešne, jer su zakoni o kojima se danas raspravlja samo prvi korak„, rekao je ministar.

On je dodao da je vlada minimizirala smanjivanje i potpuno ukinula smanjivanje najnižih plata, koja imaju najveći efekat na domaću tražnju i istakao da se to učinilo imajući u vidu recesiona dejstva, socijalni, politički i recesioni efekati.

Ministar finansija je naglasio da će pozitivan efekat na smanjenje uvoza biti maksimalan, pošto se najviše smanjuju visoke plate i penzije.

„Vodili smo računa o tome, a ostali koraci su preduzeti na rešavanje problema kod preduzeća u restruktuiranju, javnih preduzeća kao i prihodna strana“, rekao je Vujović.

Ministar je kritikovao opoziciju da ga „satima provociraju istim pitanjima“, postavljajući mu „150 pitanja u minuti, a on ima svega dva da im odgovori“. (Agencije)