BANJALUKA – Narodna skupština RS usvojila je Strategiju razvoja trgovine RS za period do 2015. godine, čiji su strateški ciljevi povećanje kvaliteta, obima i raznovrsnosti proizvodnje, unapređenje i razvoj konkurentnosti domaćih proizvoda, razvoj trgovačke mreže i trgovinske strukture, te uspostavljanje efikasnog institucionalno-pravnog okvira za razvoj trgovine RS. 
Obrazlažući poslanicima Strategiju, ministar trgovine i turizma RS Predrag Gluhaković rekao je da bi RS do 2015. godine trebalo da postane snažan regionalni trgovinski centar.
“U privrednoj strukturi RS trgovina treba da bude među vodećim sektorima privrede i jedan od osnovnih faktora punjenja budžeta RS”, istakao je Gluhaković.
Gluhaković je rekao da je cilj Strategije da ukaže na mogućnosti unapređenja i modernizovanja trgovinskih kapaciteta RS, što će kod potrošača i ponuđača stvoriti bolje uslove izbora u okviru konkurentskog okruženja.
Šef poslaničkog kluba SDS-a Borislav Bojić smatra da Strategija ne sadrži mjere unapređenja razvoja trgovine u RS i povećanja konkurentnosti domaćih proizvoda u odnosu na uvozne proizvode u RS.
Poslanik SNSD-a Radovan Vuković naveo je da je riječ o izuzetno važnom i kvalitetnom dokumentu u kojem su detaljno razrađeni ciljevi i nosioci razvoja trgovine u RS u narednom periodu.
Poslanik Socijalističke partije /SP/ Petar Đokić smatra da je ova strategija vrijedan dokument za budući razvoj RS, jer je u njenoj izradi konsultovana nauka.
Poslanik SNSD-a Ilija Vujičić smatra da se radi o veoma kvalitetnom strateškom dokumentu koji ne treba ograničavati do 2015. godine, već do kraja ovog vijeka.
Poslanik SDS-a Božidar Vasić kaže da je neizvjesno koliko će ova strategija biti sprovodiva u praksi, jer podaci u strategiji ne odgovaraju stvarnom stanju u RS. Vasić je rekao da SDS raspolaže informacijama da je izrada Strategije koštala 355.000 KM.
Diana Čekić iz PDP-a pozvala je Ministarstvo trgovine da po jedan primjerak ovog veoma kvalitetnog dokumenta proslijedi srednjim školama koje imaju trgovačka usmjerenja u cilju edukacije učenika.
Narodna skupština usvojila je i Energetski bilans za 2010. godinu, kojim je predviđeno da se u Srpskoj u ovoj godini proizvede ukupno 5 095,07 gigavatčasova električne energije.
Pomoćnik ministra industrije, energetike i rudarstva RS Ljubo Glamočić rekao je da je plan proizvodnje električne energije u 2010. godini manji za 9,17 odsto ili 514,63 gigavatčasa u odnosu na rebalansom planiranu proizvodnju za 2009. godinu.
On je naveo da je razlog zato znatno manja proizvodnja Termoelektrane Ugljevik u 2010. godini, zbog kapitalnog remonta od 100 dana i očekivanih lošijih hidroloških prilika, za razliku od 2009. godine u kojoj su bile znatno iznad prosjeka.
Prema njegovim riječima, u ukupno bilansiranoj proizvodnji električne energije u RS za 2010. godinu hidroelektrane, uključujući distributivne i male hidroelektrane, učestvuju sa 2 291,07 gigavatčasova ili 44,97 odsto, dok termoelektrane učestvuju sa 2 804 gigavatčasova električne energije ili 55,03 odsto.
Glamočić je rekao da će investicije u remont i modernizaciju postrojenja u Rafineriji nafte Brod obezbijediti postepeno povećanje obima proizvodnje u prvom polugodištu na 1,35 miliona tona sirove nafte, a u drugom na 1,8 miliona tona, dok će u narednim godinama proizvodnja derivata nafte ići do 4,2 miliona tona godišnje.
Odgovarajući na pitanje poslanika SDS-a Laze Marića da li je popularno u svjetlu ekonomske krize da u Srpskoj dođe do povećanja cijene električne energije, Glamočić je rekao da je cijena u RS najniža u odnosu na zemlje u regionu, te da je određuje Regulatorna komisija za energetiku RS, a ne resorno ministarstvo.
Poslanik SNSD-a Svetislav Kovačević založio se za potrebu intenziviranja proizvodnje u rudniku Miljevina.
