BEOGRAD – Šef Kancelarije Svjetske banke u Srbiji Toni Verheijen izjavio je da je Srbija na pravom putu, ali da su za veći rast potrebne dublje reforme, te da je budžet za sljedeću godinu prilika da vlada pošalje signal da je napravljen korak u pravom smjeru.

On je na konferenciji Beogradske berze „Upgrade in Belgrade“ rekao da Vlada ne smije odustati od plana da do kraja godine riješi pitanje sedam strateških preduzeća, a do maja sljedeće godine ostalih deset i da će od tog posla u velikoj mjeri zavisiti dalja sudbina fiskalne konsolidacije.

Svi pozitivni efekti koje je vlada do sada postigla bi, kako je rekao, mogli biti poništeni ukoliko se ne nađu rješenja za ova strateška državna preduzeća.

„Najveći rizik postoji u energetskom sektoru. Ako Vlada ne riješi problem RTB Bora, Resavice…. izostaće efekti fiskalne konsolidacije“, ukazao je on.

Ako u predviđenom roku bude riješen problem 17 strateških preduzeća, Verheijen je rekao da će Vlada sa većim samopouzdanjem krenuti ka krupnijim reformama, ali i da će se malo relaksiranije pristupiti platama i penzijama.

Govoreći o budžetu za 2016. godinu, šef Kancelarije Svjetske banke u Beogradu je rekao da će biti teško izbalansirati ga, navodeći da bi jedna od ključnih stavki trebalo da bude povećanje javnih investicija koje su u ovoj godini bile na niskom nivou.

On je rekao da bi na strani prihoda Vlada trebalo da uloži dodatne mjere kako bi se ostvarila još veća naplata poreskih prihoda, što bi, kako je naveo, omogućilo veće javne investicije.

Na rashodnoj strani, Verheijen je rekao da je moguće smanjenje rashoda za robe i usluge, i to posebno u dijelu nabavki lijekova.

Pomenuo je i da je potrebna reforma sistema podsticaja kroz Zakon o ulaganjima, i da Svjetska banka na tom poslu radi zajedno sa Ministarstvom privrede.

Govoreći o investicionoj klimi, Verheijen je rekao da Srbija jeste dosta napredovala na Duing biznis listi Svjetske banke, ali da i dalje ostaje ispod prosjeka u odnosu na region po uslovima poslovanja.

Verheijen je istakao da je ovogodišnja stopa privrednog rasta u Srbiji veća od očekivane, što je, zajedno sa reformama koje Srbija sprovodi, pozitivno iznenađenje.

Međutim, ukoliko Srbija i druge zemlje Jugoistočne Evrope žele da uhvate korak sa Evropom, Verheijen je rekao da bi privredni rast u Srbiji na godišnjem nivou trebalo da iznosi oko pet-do sedam odsto BDP-a i to u narednih nekoliko godina.

„Treba da ciljate na pet odsto, a ne 0,5 odsto rasta BDP-a“, poručio je.

EU: Povucite zaštitne mere na uvoz mleka i svinjetine iz EU

Predstavnici Evropske unije pozvali su Vladu Srbije da bez odlaganja povuče zaštitne mere za uvoz mlečnih proizvoda i svinjetine iz EU.

Šef sektora za evropske integracije Delegacije EU u Srbiji Frejk Janmat ocenio je u razgovoru sa novinarima te mere kao neopravdane.

On je podsetio da je to kršenje Sporazuma o stabilizaciji ipšridruživanju, kako se to i pominje u godišnjem izveštaju Evropske komisije.

"Imali smo i konsultacije sa vlastima po tom pitanju, ali nismo ubeđeni da ima ozbiljnih potresa na srpskom tržištu kada je reč o tim proizvodima.. A potresi su preduslov da se takve mere i primene", primetio je Janmat.

Srbija izlazi iz treće recesije u poslednjih 5 godina

Janmat je izjavio da Srbija ove godine izlazi iz treće recesije u poslednjih pet godina, ali da i drugi indikatori pokazuju da Srbija ide u dobrom pravcu.

Janmat je rekao da je procena da će 2015. Srbija završiti sa rastom BDP-a od 0,7 odsto, da je deficit značajno smanjen u odnosu na plan, da nezaposlenost pada ispod 20 odsto, a inflacija je niska, čak i ispod ciljane koju određuje centralne banke.

On je, međutim, ukazao da je javni dug i dalje relativno visok , da će u nekom trenutku doći do 80 odsto BDP-a, te da su pottebni dodatni napori vlade da se oni smanje.

Janmat je rekao da, kako sada stvari stoje, nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nema funkcionalnu tržišnu ekonomiju, ali je pozitivan signal što je Srbija dostavila ekonomski program EU prošle godine, kao i što je zaključila program sa  MMF-om.

Govoreći o nedostacima, on je rekao da je pravni sistem i dalje suviše spor da bi se primenila prava na svojinu, da postoji veliki broj starih nerešenih slučajeva.

"Pozitivno je, međutim, što je restitucija u toku, i očekujemo da će to rešiti neka od pitanja", rekao je Janmat.

On je rekao da EU ohrabruje vladu da nastavi borbu protiv sive ekonomije, ali i da takođe smatra da su potrebni dalji napori da bi se kontrolisala parafiskalna plaćanja na republičkom i lokalnom nivou, kao i na unapređivanju regulatornog okruženja.

Kada je reč o infratrukturi, transportu i energiji, on je kazao da godinama nije dovoljno investirano i to je sada neophodno učiniti.

"Videli smo Berlinski proces, EU i međunarodne finansijske institucije mogu da finansiraju takve radove, koncesione zajmove, IPA fondovi… To bi trebalo koristiti da više razvijate transport i infrastrukturu", rekao je on.   

Srbija da smanji državnu pomoć preduzećima

Za državnu pomoć preduzećima Srbija izdvaja oko 2,7 odsto BDP-a, u EU je prosek 0,8 odsto, izjavio je Janmat, uz opasku da mi te izdatke moramo da smanjimo.

On je pohvalio Srbiju za uspešnu privatizaciju, koja je pri kraju, ali je istovremeno ukazao da Vlada mora da razmotri subvencije za državana preduzeća.

"Vlada bi u narednom periodu trebalo da preispita državnu pomoć i u skladu s tim preduzme korake", poručio je Janmat dodajući da zakon o državnoj pomoći mora biti bolje primenjen.

Prema njegovim rečima, pozitivno je da Železara Smederevo nije primila pomoć države nakon 1. februara, kao što je i bilo definisano, ali ostaje da vlada pokaže i da da informacije da je pomoć koja je ranije data kompatibilna sa EU pravilima državne pomoći.

"U tom kontekstu ćemo posmatrati i naredni pokušaj prodaje železare", rekao je on.

Istakao je da Evropska komisija nema ulogu da gleda pojedinačne slučajeve poput Er Srbije, ali i da treba da vidi ukupan paket informacija o državnoj pomoći koji je poslat Komisiji za kontrolu državne  pomoći u Srbiji.

EU čeka da vidi dalji razvoj događaja koji je u vezi s pomoći za restrukturiranje koju je Er Srbija primila, rekao je on.

"Znamo da je Komisija za državnu pomoć to odobrila i uslov je bio da ta pomoć mora da bude jednokratna – samo jednom data, da bi se osiguralo da se kompanija bude održiva", rekao je Janmat i dodao da je EU zainteresovana i za restrukturiranje velikih preduzeća poput EPS-a, Srbijagasa… (Agencije)