RIM – Pandemija virusa korona uveliko je finansijski pogodila i Vatikan, koji lišen donacija i prihoda od muzeja tone u crveno. Optimistična predviđanja govore da će ove godine prihod Svete Stolice pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto.

Pandemija je izazvala haos vatikanskim finansijama primoravši grad državu da posegne duboko u rezerve i uvede jedne od najstrožih mjera kontrole troškova, uključujući zabranu putovanja i održavanja velikih događaja.

“Pred nama su zasigurno vrlo teške godine”, predviđa  Antonio Guerrero Alves, koji je u januaru preuzeo dužnost prefekta Tajništva za ekonomiju Svete Stolice.

Otac Guerrero, 60-godišnji španski jezuit i poliglot, magistar je ekonomskih nauke, socijalne i političke filozofije i teologije. Bio je isusovački rizničar u Mozambiku i generalni vijećnik zadužen za glavne isusovačke ustanove u Rimu (Gregorijansko sveučilište, Biblicistički zavod, Vatikanski radio itd.), a na dužnosti glavnog rizničara naslijedio je australskog kardinala Georgea Pella.

Dva budžeta

Rimokatolička crkva ima dva budžeta. Jedan se odnosi na Svetu Stolicu, “vladu” Katoličke crkve koja je u međunarodnom pravu priznata kao suvereni entitet. Uključuje centralnu administraciju i veleposlanstva koja održavaju diplomatske odnose u više od 180 zemalja svijeta.

Prihode ostvaruje od nekretnina, ulaganja i donacija, poput godišnjeg prikupljanja milodara krajem juna poznate kao “Petrov novčić”.

Naime, na praznik svetih Petra i Pavla 29. juna po cijelom svijetu skuplja se taj milodar, a riječ je o vjerničkoj solidarnosti s Papom da bi mogao obavljati redovne poslove, ali i za njegov rad, posebno usljed ratnih sukoba ili prirodnih nepogoda.

Papa Benedikt XVI. je u enciklici “Deus caritas est” ustvrdio da takvo dobročinstvo pripada prastaroj, ali i dubokoj biti Crkve koje se ona ne može odreći.

Petrov novčić, kojim se svake godine skupi na desetke miliona dolara, ove je godine zbog pandemije odgođenna 4. oktobra. Najviše priloga dolazi iz Sjedinjenih Američkih Država, zatim Njemačke i Italije.

Drugi se budžet odnosi na Vatikanski grad, grad državu okruženu Rimom, koji se puni ključnim prihodima od Vatikanskih muzeja u kojima su izložena neka od najznačajnijih djela svjetske umjetnosti. Budžet Države Vatikanskog Grada uobičajeno bilježi višak.

Vatikan neće bankrotirati

S pandemijom virusa korona sve se poremetilo i procjenjuje se da će ukupni pad prihoda od virusa korona za Svetu Stolicu i Državu Vatikanskog Grada biti do 25 miliona evra.

“Za sada, Vatikanu još ne prijeti bankrot i ne treba ga se upoređivati s nekom kompanijom koja mora ostvarivati profit”, istaknuo je Guerrero i dodao da se predviđanja o padu prihoda kreću između “optimističnih” 25 posto i “pesimističnih” 45 posto.

Podsjeća da se Sveta Stolica ne može, kao sve druge države, zadužiti ili povećati poreze.

Pandemija je drastično srezala dotok novca od muzeja koje je prošle godine posjetilo oko sedam milliona ljudi. Godišnje vatikanski muzeji uprihode oko 90 milijuna evra, ali su sada zatvoreni još od 8. marta i najranije bi se mogli otvoriti krajem maja.

To je, ukazuje Guerrero, gotovo tromjesečni gubitak prihoda.

No iako primorani na stezanje remena, Sveta Stolica i Vatikan zadržali su sva radna mjesta i plate za svojih 5000 saradnika.

No nadbiskup Konrad Krajewski, papin milostinjar, početkom aprila pozvao je 250 članova Rimske kurije da polovinu svojih plata donirao za pomoć ljudima koji pate zbog pandemije virusa korona.

Papa je posljednjih sedmica poklonio respiratore bolnicama u Italiji, Siriji, Izraelu i Gazi te izdvojio 750.000 evra u fond solidarnosti za siromašne zemlje.

Budžetske rupe krpaju prilozi vjernika

Inače vrlo tajnovita, Sveta Stolica je posljednji put objavila svoje budžete za 2015., kada je zabilježen deficit od 12,4 miliona evra, dok je Država Vatikanskog Grada ostvarila prihod od oko 60 miliona evra.

Pater Guerrero Alves ističe da su prihodi Svete Stolice realno gledajući “skromniji od nekog američkog sveučilišta”.

U posljednje četiri godine su se prihodi kretali oko 270 miliona evra, a uglavnom su se ostvarili od donacija, iznajmljivanja nekretnina, ulaganja i turizma.

Rashodi su u prosjeku iznosili 320 miliona eura, od čega je 45 posto bilo za troškove osoblja.

Višak iz budžeta grada Vatikana, kao i prilozi od vjernika i dio zarade Vatikanske banke, godinama se koriste kako bi se začepila budžetska rupa Svete Stolice. (Index.hr, Hina)