SARAJEVO – Novi zakon o vinu, čiji je prijedlog utvrdilo Vijeće ministara BiH, uvešće više reda u oblasti proizvodnje i prometa vina, smatraju proizvođači vina.

Vijeće ministara BiH utvrdilo je Prijedlog zakona o vinu sa oznakom E, koja predstavlja potvrdu njegove usklađenosti sa propisima Evropske unije u ovoj oblasti. U BiH je prije dvije godine donesen Zakon o vinu, rakiji i drugim proizvodima od grožđa, ali je prilikom izrade podzakonskih akata ustanovljeno da je više od polovine njegovih članova neprovodivo u praksi.

Stoga je ovaj zakon oboren i krenula je izrada novog kojim će na jedinstven način biti uređen sistem proizvodnje i prometa grožđa, vina i drugih proizvoda koji se koriste u proizvodnji vina.

Dušan Nešković, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kaže da se novim zakonom uređuje tržište domaćih vina na način da se veća ovlaštenja daju entitetskom nivou.

"Entiteti i distrikt Brčko će učestvovati u izdavanju rješenja kod puštanja vina u promet, vođenju vinarskih i vinogradarskih registara, određivanju laboratorija koje će obavljati kontrolu… Na ovaj način pokušavamo urediti tržište ne samo naših, nego i vina koja dolaze iz uvoza", kaže Nešković.

Obren Zoran Vukoje, predsjednik Udruženja vinogradara i vinara istočne Hercegovine "Vinos", te jedan od članova radne grupe koja je pripremala tekst zakona, ističe da je novi zakon prilično dobar, ali ključnim smatra da njegovim odredbama bude onemogućena praksa uvoza grožđa koje se prerađuje u BiH i potom vino prodaje kao domaće, za koje nije upoznat da li su i ugrađene u test zakona.

"Kada gradimo kuću, onda je moramo graditi iz temelja. Tražio sam da bude onemogućeno prometovanje vina iz regije u regiju u krugu od 200 kilometara, kao što je to regulisano u Francuskoj, Španiji, Italiji i drugim zemljama. Sada imamo praksu da se u BiH uvoze ogromne količine grožda iz Makedonije koje se prerađuje, a zatim se vino prodaje kao domaće", kaže Vukoje.

Napominje da je zatečen činjenicom da je prijedlog zakona upućen u proceduru, a da nije održan još jedan sastanak radne grupe upravo u vezi sa odredbama zakona koje tretiraju uvoz grožđa.

I Milan Lovrić, potpredsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH i član radne grupe za izradu zakona, takođe insistira na rješenjima u zakonu koja bi onemogućila proizvodnju vina od uvezenog grožđa kako bi bile sačuvane autohtone sorte, te podržana domaća proizvodnja u regijama pogodnim za vinarstvo.

Pomoćnik ministra Nešković obrazlaže, međutim, da mjere zabrane uvoza ne mogu donositi u okviru zakona o vinu.

"Zakon prije svega tretira uređenje unutrašnjeg tržišta u BiH, a ne spoljnotrgovinsku politiku. Ne može se zona slobodne trgovine CEFTA tretirati specifičnim strukturnim zakonima", obrazlaže Nešković.

Grgo Vasilj, predsjednik Udruge vinara Hercegovine, kaže da zakon pruža okvir za uređenje vinogradarstva i vinarstva, ali da je najbitnije kako će biti sprovođen u praksi.

"Trebaće usvojiti 17 pravilnika, što će oduzeti mnogo vremena. Međutim, najbitnije je da dobijemo zakon jer je on osnov po kojemu ćemo raditi", dodaje Vasilj.

Ističe da vinari od novog zakona očekuju mnogo, prije svega da bude uvedeno više reda u ovoj oblasti, a ponajviše da se spriječi mešetarenje kod uvoza vina. Bitnim smatra uvođenje registara jer će zahvaljujući njima u svakom trenutku biti poznato koja vrsta grožđa je gdje posađena i gdje i kakvo se vino – vrhunsko, kvalitetno ili stono – proizvodi.