ISTOČNO SARAJEVO – BiH mora napredovati bar još 20 mjesta na rang listi konkurentnosti Svjetskog ekonomskog foruma da bi mogla konkurisati u EU, smatra profesor na Ekonomskom fakultetu u Istočnom Sarajevu Ljubiša Vladušić.

Komentarišući izvještaj međunarodne agencije “Moodys”, u kom je snizila izglede u sklopu ocjene kreditnog rejtinga BiH sa stabilnih na negativne, Vladušić kaže da su zastoj u formiranju vlasti i odgađanje ekonomskih i ustavnih reformi samo jedan od razloga zašto je to učinjeno, te da se drugi razlozi odnose na buduće korake koji se očekuju od implementacije ekonomskih politika, fiskalne konsolidacije i efikasne upotrebe budućih kreditnih zaduženja.

“Poznato je da su analitičari `Moodysa` vrlo često stroži u pristupu analiza kreditnog rejtinga od drugih ovlaštenih rejting agencija, ali to nam ne daje za pravo da komentar oko snižavanja izgleda u sklopu ocjene kreditnog rejtinga BiH svedemo na ovu konstataciju”, rekao je Vladušić.

On je naveo da je BiH izašla iz recesije, ali imlikacije i njene posljedice su i dalje prisutne i ogledaju se u ekonomskom zastoju, skupom kapitalu, stopi nezaposlenosti i neadekvatnim strukturnim mjerama da se poboljša poslovno okruženje, a nisu dovoljno probuđeni i aktivirani raspoloživi resursi i potencijali za veću proizvodnju i nastup na domaćem i ino tržištima.

Prema riječima Vladušića, proizvodnja u BiH bazira se na sirovinama i vezanoj proizvodnji, a njena sektorska struktura se postepeno pomjera prema maloprodaji, veleprodaji, finasijskom posredovanju i nekretninama.

“Veoma je spor tempo pomjeranja izvoza i industrijske proizvodnje ka robama sa više dodatnom vrijednošću. Rast konkurentnosti BiH sprečava nedovoljna tehnološka spremnost i inovativnost koju prati neefikasna državna administracija, te neadekvatna politika i korupcija”, istakao je Vladušić.

On je naglasio da BiH predstoji podizanje efikasnosti javne uprave i njena profesionalizacija, kvalitetniji rad institucija, efikasnost tržišta, razvoj finansijskog tržišta i makroekonomskog okruženja, infrastrukture i tržišta rada.

Bivši viceguverner Centralne banke BiH kaže da je ovdje primijenjen koncept opšte liberalizacije i to prvenstveno finansijske i spoljnotrgovinske, što daje pozitivne efekte na stabilizaciju i na razvoj finansijskog sektora, ali je realni sektor i dalje u neopravdano lošem stanju, što se posebno odnosi na izvozni sektor.

Vladušić je naglasio da se ključni problem vezuje za proizvodni sektor, čijem bržem oporavku trenutno najviše može pomoći dinamičniji priliv inostranih investicija ili bar povoljnih kreditnih sredstava, ali da je za to potreban politički konsenzus.

“Republika Srpska i BiH imaju priliku da do kraja ove godine preduzmu konkretne mjere dajući pozitivne signale, pa i rezultate, kojim će se, ne samo spriječiti smanjenje, već direktno uticati na poboljšanje kreditnog rejtinga zemlje”, rekao je Vladušić.