BANJALUKA – Vlada RS će do kraja godine razmotriti zahtjev privrednika za vraćanje neoporezivog dijela plate do 250 KM, koji je ukinut početkom 2011, izjavio je Aleksandar Džombić, premijer RS. 
Džombić, koji je sa ministrima i čelnicima drugih republičkih institucija prisustvovao sjednici Skupštine Privredne komore RS, posvećenoj realizaciji mjera iz Ekonomske politike RS za 2011, kazao je da je moguće da se vraćanje neoporezivog dijela ličnog dohotka, ipak, ostavi za 2012.
Komentarišući zamjerke privrednika na povećanje stope poreza sa osam na 10 odsto i doprinosa na plate sa 30,6 na 33 odsto, Džombić je kazao da RS time nije izgubila na konkurentnosti, jer su to i dalje najniže stope u regionu.
Radovan Pazurević, potpredsjednik Skupštine PK RS, kazao je da neoporezivi dio ličnog dohotka do 250 KM treba vratiti, jer je to praksa svih zemalja u okruženju, izražavajući nadu da će Vlada iznaći sredstva da im u tom pogledu izađe u susret.
Kao drugi akutni problem privrednika naveo je činjenicu da javni fondovi kasne sa refundacijom sredstava prema preduzećima, što su direktori tih fondova, pak, pravdali značajnim potraživanjima od privrede.
"To onda otvara pitanje efikasnosti rada kontrolnih organa", istakao je Pazurević.
Milan Kovač, većinski vlasnik Drvne industrije Šipovo, ocijenio je da poslodavci za sada uspijevaju amortizovati dodatni poreski namet na plate. Izrazio je, međutim, očekivanje da će se negativni efekti te mjere ispoljiti krajem ove ili početkom iduće godine, kroz slabije poslovne rezultate preduzeća, a time i smanjeno zapošljavanje.
"Kada bi se vratio neoporezivi dio plate do 250 KM to bi konkretno za moju firmu značilo mjesečnu uštedu od oko 30.000 KM", naglasio je Kovač.
Udruženje ekonomista RS – SWOT je u nedavno objavljenoj analizi zaključilo da je ukidanje neoporezivog dijela plate u RS dovelo do toga da RS više nije najkonkurentnija u regionu po fiskalnom opterećenju na ličnih dohodak. Prema njihovom detaljnom obračunu, ukupno poresko opterećenje na prosječnu zaradu u RS je ove godine povećano sa ranijih 52 na 66 odsto, dok u Hrvatskoj iznosi 52 odsto, a u Srbiji 62 odsto.
"Ova razlika je prouzrokovana postojanjem neoporezivog cenzusa u Srbiji (72 evra) i Hrvatskoj (243 evra)", ističe se u analizi.
Ekonomisti SWOT-a smatraju da je Vlada RS umjesto toga, kao mjeru fiskalne konsolidacije, trebalo da radi na smanjenju javne potrošnje i povećanju indirektnih poreza, poput većine drugih zemalja u širem regionu.
Kao jedan od mogućih pravaca navode uvođenje progresivnih stopa poreza na dohodak uz istovremeno vraćanje neoporezivog cenzusa koji postoji u mnogim zemljama Evropske unije ili proporcionalne stope poreza na dobit uz moguće poreske olakšice u smislu neplaćanja poreza na reinvestiranu dobit.
U Vladi RS napominju da su u dokument Ekonomske politike za 2011. već uvrstili značajan broj ranijih primjedaba poslovne zajednice, te da su u saradnji sa PK RS krenuli sa uklanjanjem administrativnih barijera.
Premijer Džombić ukazuje da su u međuvremenu sa privrednicima usaglasili i izmijenili pet zakona i veći broj podzakonskih propisa, među kojima izdvaja pravilnike o podsticajima u poljoprivredi i izvoznim subvencijama.
"U toku je izmjena još desetak zakona koje treba da budu usvojene do kraja godine", naglasio je Džombić, najavljujući za septembar novi tematski sastanak s predstavnicima PK RS.
U Privrednoj komori RS potvrdili su da će se razmatranje otvorenih pitanja u predstojećem periodu nastaviti po pojedinačnim ministarskim resorima.
