BANJALUKA – Banke u RS koje su promjenljivu kamatnu stopu na kredite znale ugovarati po nejasnim terminima na štetu klijenata i uglavnom za to ostajale nekažnjene, ubuduće će za pojedinačni takav ugovor platiti globu do 50.000 KM. 
Predviđeno je to kaznenim odredbama Nacrta izmjena i dopuna Zakona o bankama, o kojima će se poslanici Narodne skupštine RS izjasniti nakon rasprave o setu zakona koji obuhvata i mikrokreditne organizacije i lizing društva.
Banke, koje su promjenljivu kamatnu stopu na kredite u ugovorima propisivale i nejasnim terminima poput "izmjene tržišnih uslova", "poslovne politike banke" i "internih pravilnika”, ubuduće će morati precizno utvrditi novčanu obavezu klijenta.
Promjenljivi elementi u ugovoru definisani su kao oni koji se zvanično objavljuju, poput referentne kamatne stope i indeksa potrošačkih cijena, na koje ne utiče jednostrana volja jedne od ugovornih strana. Ako je ugovorena promjenljiva kamatna stopa, banka će biti dužna da u svojim poslovnim prostorijama potrošaču učini dostupnim podatke o kretanju vrijednosti tih elemenata.
Slavica Injac, direktor Agencije za bankarstvo RS, od novog zakona, čije se usvajanje u konačnoj formi planira do kraja godine, očekuje da će poboljšati informisanost kreditnih dužnika i žiranata.
"Klijenti će biti bolje zaštićeni, prije svega prilikom ugovaranja promjenljivih kamatnih stopa koje će morati biti matematički odredive kako bi svaki korisnik mogao izračunati kada se i za koliko mijenja kamata. Lično smatram da je to najveća prednost ovog zakona", kazala je ona.
Postojećim Zakonom o bankama, koji primjenjuje Agencija za bankarstvo, nisu propisane kazne za maglovite pojmove u ugovaranju kredita, što su banke sa prelijevanjem svjetske finansijske krize na tržište RS 2009. i 2010. godine koristile za "lov u mutnom" na štetu klijenata.
Kao institucionalni zaštitnik građana, i to isključivo onih koji su dizali potrošačke kredite, pojavljivala se Tržišna inspekcija RS, koja je protiv banaka podnosila prekršajne prijave pozivajući se na kršenje Zakona o potrošačima. Sudovi u RS su, međutim, u većini slučajeva odbacivali te prijave navodeći da taj zakon ne obuhvata banke, već definiše odnose trgovca, proizvođača i potrošača.
Borka Surtov, glavni tržišni inspektor RS, kaže da je takve presude najčešće donosio Okružni sud u Banjaluci s obrazloženjem da ugovor o potrošačkom kreditu nije proizvod, roba ili usluga, za razliku od sudova u FBiH koji su mahom bili na strani oštećenih klijenata.
"Stoga je dobro što se ide na usvajanje nove regulative koja će preciznije i jasnije urediti prava korisnika finansijskih usluga i spriječiti različita tumačenja zakona", istakla je ona.
Ukoliko se usvoji nova legislativa, inicirana od Ministarstva finansija RS pod pritiskom oštećenih kreditnih dužnika i žiranata, bankama će biti sužen prostor za mahinacije koje će, povrh toga, biti oštrije sankcionisane.
Tako će ubuduće, primjera radi, novčanom kaznom od 10.000 do 50.000 KM biti kažnjena banka ako ne pribavi pisanu saglasnost korisnika za izmjenu obaveznih elemenata ugovora, odnosno jednostrano izmijeni uslove iz ugovora ili jednostrano raskine ugovor. Istu globu će platiti i ukoliko promjenu vrijednosti kamata, naknada i drugih troškova koji su promjenljivi ne zasniva na elementima ugovorenim u skladu sa zakonom ili izmjenu promjenljive kamate vrši u rokovima drugačijim od ugovorenih.
