BANJALUKA – Ministar finansija Republike Srpske Zoran Tegeltija izjavio je da je iz sredstava Ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa zaključno sa 31. julom prošle godine za projekte isplaćeno ukupno 596,32 miliona KM.

Tegeltija je, predstavljajući u parlamentu Srpske informaciju o realizaciji projekata koji se finansiraju iz Ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa, rekao da je 210 projekata u potpunosti realizovano, 73 projekta su u fazi izvođenja radova, dva su u proceduri, a šest projekata je u fazi kompletiranja dokumentacije.

On je podsjetio da je iz sredstava Ekonomsko-socijalne komponente Razvojnog programa Republike Srpske zaključno sa 31. julom prošle godine odobreno ukupno 611,53 miliona KM za finansiranje 291 projekta.

Ministar finansija je naveo da je po strukturi odobrenih sredstava za oblast infrastrukture odobreno 355,13 miliona KM, za razvoj zaposlenosti i ljudskih resursa 106,53 miliona KM, za reformu penzionog sistema 78,65 miliona KM, a zdravstvenog sistema 51,22 miliona KM i 19,98 miliona KM po odlukama Vlade za stabilizaciju funkcionisanja lokalnih zajednica.

Tegeltija je naveo da je ovo sedma godina kako se informiše Narodna skupština o utrošku sredstava ostvarenih privatizacijom „Telekoma Srpske“, kojima je „vidljivo uvećana vrijednost Republike kroz realizaciju projekata“, navodeći kao primjer podizanje kvaliteta života građana Srpske izgradnjom putne mreže, kanalizacija, škola, te stanova za boračke kategorije.

On je istakao da su ovim projektima obuhvaćeni svi gradovi i opštine u Srpskoj, a što je u skladu sa opredjeljenjem za uravnoteženje regionalnog razvoja Republike.

Sektor osiguranja u Republici Srpskoj u 2013. godini poslovao je pozitivno sa dobitkom od 13 miliona KM, izjavila je direktor Agencije Republike Srpske za osiguranje Božana Šljivar.

Šljivareva je navela da je pozitivno poslovanje rezultiralo stopom povrata na kapital od 10,6 odsto,

„Vrijednost bilansne aktive iznosi 320 miliona KM i povećana je za devet odsto, globalno i pojedinačno. Ukupni kapital kao pozicija bilansa stanja iznosio je 126 miliona KM i bio je veći za sedam odsto u odnosu na godinu ranije“, rekla je Šljivareva u Narodnoj skupštini Republike Srpske predstavljajući izvještaje Agencije o stanju u ovom sektoru, o radu i o finansijskom poslovanju za 2013. godinu.

Ona je navela da je ukupno obračunata premija osiguravajućih društava u 2013. godini sa sjedištem u Srpskoj iznosila 140 miliona KM, od čega je na teritoriji Federacije BiH ostvareno 14 miliona KM, dok je ukupna premija na tržištu Srpske iznosila 158 miliona KM.

„Premija po stanovniku dostiže nivo od 110 KM, što je 30 odsto manje nego u Srbiji, pet puta manje nego u Hrvatskoj, a čak 15 puta manje nego u Sloveniji“, rekla je Šljivareva i dodala da je domaće tržište osiguranja nerazvijeno.

Ona je navela da je iz Zaštitnog fonda po osnovu naknada štete od neosiguranih i nepoznatih vozila isplaćeno 360 odštetnih zahtjeva vrijednosti od oko 1,2 miliona KM.

Prema njenim riječima, na tržištu osiguranja posluje 12 društava za osiguranje sa sjedištem u Srpskoj, devet filijala iz FBiH, a sedam društava iz Srpske je otvorilo filijale u FBiH.

Šljivareva je napomenula da je Agencija za osiguranje 2013. godine usvojila novi premijski sistem za osiguranje od autoodgovornosti, te da je Vlada Republike Srpske formirala radnu grupu za izradu zakona o obaveznim osiguranjima u saobraćaju kojim se predviđa usklađivanje sa direktivama EU i postepena liberalizacija tržišta.

Poslanik SP Nedeljko Milaković izjavio je danas da je na tržištu osiguranja Republike Srpske primjetno sve veće učešće osiguravajućih društava iz Federacije BiH, koja su posljednjih godina povećala tržišno učešće u Srpskoj oko šest puta.

Milaković je tokom skupštinske diskusije o izvještaju Agencije za osiguranje, podsjećajući da Srpska ima najnižu premiju po glavi stanovnika u okruženju, istakao da Agencija treba da se bavi uzrokom stanja na tržištu osiguranja, a ne posljedicama.

Poslanik SNSD-a Radovan Vuković rekao je da je izvještaj kvalitetan iz kojeg se može sagledati stanje na tržištu osiguranja, te da je formiranjem Agencije za osiguranje došlo i do napretka na tržištu osiguranja, čime je Agencija opravdala postojanje.

On je naveo da se „na terenu može čuti da ima dosta fingiranih šteta, što treba kažnjavati“.

Poslanik SDS-a Stevo Joksimović rekao je da u izvještaju nema mjerenja zadovoljstva korisnika osiguranja, dodajući da bi se to moralo uvrstiti u naredne izvještaje Agencije.

Prema njegovim rječima, stanje u oblasti osiguranja nije zadovoljavajuće i potrebno je preduzimati odlučnije mjere u osiguranju, koje je veoma bitan sektor.

Potpredsjednik Narodne skupštine Nenad Stevandić /SDS/ rekao je da osiguranje, uz bankarski sektor, predstavlja najveći finansijski resurs koji postoji u Srpskoj, a nije u funkciji razvoja Srpske i da o tome treba povesti računa.

On je istakao da u buduće zakonski propise iz oblasti osiguranja treba ugraditi mehanizme kontrole, upotrebe, trošenja i oporezivanja ekstra-profita

Ukupan promet hartijama od vrijednosti /HOV/ u Republici Srpskoj u 2013. godini porastao je za 44 odsto i iznosio je 376 miliona KM, dok je promet u prošloj godini bio 578 miliona KM, izjavio je član Komisije za hartije od vrijednosti Predrag Gajić.

Gajić je rekao na sjednici Narodne skupštine Srpske, podnoseći izvještaj Komisije za 2013. godinu, da je povećan i dnevni promet na Banjalučkoj berzi skoro dva i po puta u odnosu na 2012. godinu.

Gajić je dodao je u strukturi prometa hartijama od vrijednosti vidljivo pomjeranje prema dužničkim hartijama od vrijednosti, obveznicama Republike Srpske i trezorskim zapisima.

On je naglasio da se u 2014. godini struktura prometa hartijama od vrijednosti pomjerila ka akcijama, i to ocijenio kao dobro za nastavak funkcionisanja tržištem hartijama od vrijednosti.

Gajić je naveo podatak po kojem je tržišna kapitalizacija u 2013. godini iznosila 4,1 milijardu KM, a u 2014. godini je stanje još povoljnije i tržišna kapitalizacija iznosila je 4,4 milijarde KM.

„Ono što, takođe, ohrabruje jeste da je u kontinuitetu učešće nerezidenata, možemo reći stranaca tržištu posredstvom Banjalučke berze i dalje povoljno, da se više kupuje nego što se prodaje HOV-a, i ta razlika kupovine i prodaje je u 2013. iznosila 13 miliona, a u prošloj godini više od 30 miliona KM“, rekao je Gajić.

Prema njegovim riječima, postoje pokazatelji koji u kontinuitetu upućuju na potrebu da se dosta stvari treba poboljšati na tržištu hartija od vrijednosti, a to su pokazatelji o indeksima Banjalučke berze.

Gajić je naveo da je u 2013. godini berzanski indeks pao za 7,91 odsto, i da je pao za dodatnih tri odsto u prošloj godini, kao i da je indeks fondova u 2013. godini rastao oko tri odsto, a u 2014. godini pao je za 8,44 odsto.

On je naveo da je u 2013. godini indeks obveznica Republike Srpske rastao oko 25 odsto.

Ministar nauke i tehnologije Republike Srpske Jasmin Komić rekao je da je dostignut strateški cilj o povećanju ukupnih ulaganja za istraživanje i razvoj na minimalno 0,5 odsto BDP-a do 2016. godine.

Komić je istakao da je od ključnog značaja kontinuirano povećavanje obima ulaganja u istraživanje i razvoj i u javnom i u privatnom sektoru, da bi se do 2020. godine dostigla takozvana „čarobna“ granica od jedan odsto BDP-a.

Predstavljajući u parlamentu Srpske Informaciju o realizaciji u prošloj godini Strategije naučnog i tehnološkog razvoja Republike Srpske za period od 2012. do 2016. godine, resorni ministar je rekao da je Strategija uspješno realizovana, iako su na to u znatnoj mjeri uticale posljedice razornih poplava.

„U okviru strateškog cilja – Jačanje društvene svijesti o značaju i ulozi nauke i tehnologije, organizovan je niz naučnih skupova, konferencija i okruglih stolova čiji su zaključci značajni za donošenje važnih odluka u raznim oblastima“, naveo je Komić.

On je dodao da je Ministarstvo nastavilo sa aktivnostima koje se odnose na jačanje svijesti o značaju nauke i tehnologije za društveni razvoj kroz javne manifestacije, kao što su Festival nauke, Noć istraživača, kao i kroz štampane medije.

„U okviru strateškog cilja – Razvoj povoljnog okruženja za istraživanje i razvoj, realizacijom austrijskog kredita nabavljena je savremena naučno-istraživačka oprema za dva javna univerziteta, što je značajno unaprijedilo uslove za istraživanje u Republici Srpskoj“, konstatovao je Komić.

On je naglasio da je poboljšan i sistem ocjenjivanja naučno-istraživačkog rada kroz donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o naučno-istraživačkoj djelatnosti i tehnološkom razvoju, a čime je stvoren administrativno-pravni okvir za izbore u naučna zvanja u skladu sa međunarodno priznatim standardima, jer je, osim važećih kriterijuma, uveden i kriterijum naučne kompetentnosti kandidata.

Komić je zaključio da je, kao jedan od najvažnijih, strateški cilj – Razvoj ljudskih resursa podržan kroz nastavak sufinansiranja studijskih boravaka i usavršavanja domaćih istraživača u inostranstvu, izlaganja radova na međunarodnim skupovima, te jačanja naučno-istraživačke saradnje i povećanja mobilnosti nastavnog osoblja, studenata i istraživača.

On je podsjetio da su u 2013. godini bruto domaći izdaci za istraživanje i razvoj iznosili 49.035.000 KM, odnosno 0,56 odsto BDP-a, od čega si izdaci u poslovnom sektoru 0,49 odsto BDP-a, i u državnom, neprofitnom i sektoru visokog obrazovanja 0,07 odsto BDP-a.

„Budžetska izdvajanja za istraživanje i razvoj u 2013. godini iznosila su 4.023.990 KM ili 0,046 odsto BDP-a“, rekao je Komić.

Ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske Srebrenka Golić izjavila je da je u proteklom periodu doneseno pet osnovnih zakona u oblasti zaštite životne sredine, koji su usklađeni sa evropskim direktivama.

Golićeva je dodala da Srpska ima više od 15 pravilnika i podzakonskih akata i uredbi iz ove oblasti.

Ona je najavila da je za naredni period predviđeno inoviranje zakona o zaštiti životne sredine o vazduhu, jer su se pojavile nove direktive.

Poslanik NDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Zdravko Krsmanović smatra da je potrebno više uraditi na čišćenju rijeka od smeća, ali i na sanaciji divljih deponija, što se može uraditi u saradnji sa lokalnim zajednicama.

On je, tokom rasprave o izvještaju o izvršenju plana rada i finansijskog plana Fonda za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost Republike Srpske za 2013. godinu, preporučio da budu proširena zaštićena područja kojih je u Srpskoj ispod dva odsto.

Krsmanović je napomenuo da Fond treba da ima dobru saradnju sa resornim ministarstvom, nevladinim organizacijama i međunarodnim finansijerima.

Poslanik SNSD-a Dragoljub Davidović rekao je da je iz sredstava Fonda u 2014. godinu preneseno više od milion KM koja nisu utrošena u 2013. godini, što bi moglo predstavljati problem u vezi sa potencijalnim donatorima.

On je predložio da se dio tih sredstava usmjeri na edukaciju ljudi iz ove oblasti u pojedinim lokalnim zajednicama koje trenutno nemaju takvih kapaciteta.

Poslanik NS-a Adam Šukalo smatra da je potrebno sa rukovodstvom lanaca supermarketa razgovarati o tome da se daju papirne ili biorazgradive kese, te će na taj način rijeke i ukupna životna sredina biti čišći.

Vlada Republike Srpske i republički organi uprave su u prošloj godini, u skladu sa Ustavom i zakonima utvrđenim nadležnostima, preduzeli niz aktivnosti radi uspostavljanja i unapređenja regionalne, međuregionalne i prekogranične saradnje, izjavio je sinoć ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju Zlatan Klokić.

Klokić je u Narodnoj skupštini Republike Srpske, govoreći o informaciji o aktivnostima Srpske u oblasti regionalne saradnje za prošlu godinu, rekao da su aktivnosti provođene na planu jačanja institucionalne saradnje kroz realizaciju potpisanih sporazuma, memoranduma i protokola o saradnji, kao i kroz potpisivanje novih sporazuma u oblastima za koje je sa partnerskim zemljama i drugim međunarodnim subjektima utvrđeno da su od obostranog interesa.

„Nastavljene su i aktivnosti s ciljem ostvarivanja dobre koordinacije unutar institucija Republike Srpske, kao i na planu međunarodnih odnosa i saradnje sa međunarodnim subjektima, a Ministarstvo je nastavilo da preduzima aktivnosti radi unapređenja regionalne i institucionalne saradnje sa partnerskim regijama, kao i saradnje sa domaćim i međunarodnim organizacijama i institucijama“, naglasio je Klokić.

On je rekao i da su predstavništva Srpske u inostranstvu maksimalno anagžovali svoje kapacitete u promovisanju privrednih potencijala Srpske i mogućnostima ulaganja u njenu privredu.

Klokić je naglasio i da su se predstavništva angažovala na prikupljanju pomoći za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama.

On je istakao i da je Republika Srpska u prošloj godini i podnijela dva redovna izvještaja Savjetu bezbjednosti UN, u kojim je Vlada Srpske izrazila svoje stavove i viđenja o pitanjima sa kojima se BiH suočava.

„Aktivnosti su se odnosili i na učešće na međunarodnim skupovima i radionicama, naročito u oblastima poljoprivrede, pravde, zdravlja“, naveo je Klokić.

U informaciji se navodi i da su, u skladu sa Sporazumom o uspostavljanju specijalnih paralelnih odnosa, tokom prošle godine nastavljene aktivnosti na jačanju institucionalne saradnje Srpske i Srbije kroz održavanje zajedničke sjednice dvije vlade, redovnih sastanaka predstavnika resornih ministarstva i institucija, te saradnje na realizaciji zajedničkih prekograničnih i regionalnih projekata, kao i jačanja veza sa dijasporom. (Agencije)