BANJALUKA – Zatvorenim investicionim fondovima (ZIF) u RS predstoji period transformacije, koja će, po svemu sudeći, biti sprovedena kroz dva pravca – pretvaranjem u otvorene investicione fondove ili holding društva.

O tim krupnim reformama za tržište kapitala RS raspravlja se već duže vrijeme, a ulazak u cijeli proces ozvaničen je nedavnom odlukom Vlade RS o formiranju Radne grupe za izmjenu Zakona o investicionim fondovima.

Investitori i mali akcionari fondova godinama se žale da nemaju praktične mehanizme kontrole rada društava za upravljanje ZIF-ovima koji nemaju prevelik interes za rast tržišne cijene akcija fondova s obzirom na to da svoju naknadu za upravljanje obračunavaju na višestruko više neto vrijednosti imovine fondova. Cijena i prometi akcijama ZIF-ova proteklih godina drastično su pali, dok društva i dalje naplaćuju relativno visoke provizije.

U Komisiji za hartije od vrijednosti RS kažu da je koncept ZIF-ova prevaziđen, što je pokazalo dosadašnje njihovo poslovanje s nizom slabosti, od izostanka značajnijih aktivnosti u upravljanju portfeljom do niskog obima trgovanja na tržištu kapitala.

"Akcije ZIF-ova su sada izuzetno neatraktivne, tako da imate situaciju da su neto vrijednosti imovine fondova dva do četiri puta veće od tržišnih cijena akcija", ukazuje Miodrag Jandrić, predsjednik tog regulatornog tijela.

On se stoga zalaže za zakonsko propisivanje obavezne tranformacije ZIF-ova u otvorene investicione fondove sa dvogodišnjim periodom prilagođavanja s čime bi, ističe, investitori dobili mogućnost izlaska iz fondova po fer tržišnoj cijeni, koja je sada uslovljena berzanskom tražnjom za akcijama.

"Time će društva imati interes da portfelj vrednuju po fer cijeni, odnosno svoju sudbinu će vezati za sudbinu akcionara. Sada društva obračunavaju proviziju na neto vrijednost imovine, a akcionari od toga imaju 30 do 40 odsto i to ako uspiju prodati akcije fondova na berzi", naglašava Jandrić.

Ljubomir Klincov, direktor banjalučkog Društva za upravljanje investicionim fondovima "Kristal invest", smatra, pak, da nije dobro proviziju društava koristiti kao osnovni motiv za transformaciju ZIF-ova u otvorene fondove.

"Transformaciju fondova treba posmatrati daleko šire, odnosno na način da taj novi sistem funkcioniše bolje nego stari, inače nema smisla", navodi on.

Transformaciju fondova smatra neophodnom, ali vjeruje da je sada preuranjeno ulaziti u taj proces pri nelikvidnosti na berzanskom tržištu.

"Nije upitno da li treba ulaziti u taj proces, već dinamika. U ovom momentu je aktivno svega pet-šest odsto od ukupnog broja hartija, što ne dozvoljava otvaranje fondova, pa proces treba odložiti", naglašava Klincov.

Postoje i mišljenja da bi ZIF-ovima trebalo ostaviti mogućnost prerastanja u holding društva koja bi suštinski izašla iz nadzorne nadležnosti Komisije za hartije od vrijednosti RS. Osnovna karakteristika holding društva je ukidanje postojećeg ograničenja ulaganja ZIF-ova koji bi dobili priliku da sa većim vlasničkim udjelima ojačaju upravljačku ulogu u preduzećima.

Klincov to smatra društveno štetnom opcijom ukazujući da svoje akcije u ZIF-ovima u RS ima pola miliona građana i investitora, zbog čega bi se, kaže, ta industrija morala zadržati pod regulatornim nadzorom.

On napominje da će perspektivni fondovi upravo biti tema međunarodne konferencije, koju će do kraja godine u Banjaluci organizovati Udruženje investicionih fondova RS u saradnji s Udruženjem ekonomista RS – SWOT.